Pet deonica Jadrana za spušten krov i pravu satnicu
Otvoreni krov na magistrali je pitanje sata polaska, ne raspoloženja. Pet deonica gde vetar radi za vas i satnica koja beži i vrelini i kolonama.
Spušten krov u dva popodne na Makarskoj rivijeri nije romantika nego kazna — asfalt vraća 50 stepeni naviše, klima ne postoji, a ispred vas puzi kolona kampera koja se ne otvara do Ploča. Otvoreni krov na Jadranu je pre svega pitanje sata polaska. Krenete li kad treba, magistrala je vaša; zakasnite sat, vozite u rerni iza tuđe prikolice.
Sabrali smo pet deonica koje na spuštenom krovu imaju smisla — zbog vetra, senke stene ili mora s prave strane — i tačan prozor kada ih uzeti. Za tehniku preticanja na uskom dvotračnom putu ostaje pravilo iz našeg teksta o tome kako se preteže leti kad put jedva da diše.
Pet deonica i kada na njih
1. Rijeka — Senj (Kvarner, ~65 km)
Klasičan ulaz na magistralu, more stalno s desne strane i dovoljno pravaca da krov ostane dole bez turbulencije u kabini. Krenite pre 8 h — posle 9.30 se ubacuju kolone iz slovenačkog smera. Pauza za kafu u Crikvenici, na rivi.
2. Senj — Karlobag (podnožje Velebita, ~45 km)
Najsuroviji i najlepši potez: gola stena s leve, otvoreno more s desne. Oprez — ovde bura ume da digne udare preko 100 km/h čak i leti, i tad krov ide gore bez pregovora. Pri mirnom vremenu vozite ranim jutrom dok stena još baca senku na put.
3. Brela — Ploče (Makarska rivijera, ~55 km)
Najfotogeničniji, ali i najzagušeniji deo. Jedini pošten prozor je pre 7.30 ili posle 18 h. Sredinom dana ovde stoji sve. Nagrada je Biokovo s leve i borovi koji prave prirodni tunel senke ujutru.
Sabrali smo pet deonica koje na spuštenom krovu imaju smisla — zbog vetra, senke stene ili mora s prave strane — i tačan prozor kada ih uzeti.
4. Ston — Dubrovnik (~55 km)
Kad prođete solane kod Stona, put se penje i otvara ka moru — idealno za spušten krov jer duva blag maestral s pučine. Uz put je i skretanje za Pelješac, a o čaši koja tamo pripada uz suvo meso pisali smo u tekstu o plavcu malom uz pršut. Krenite do 9 h pre nego što se autobusi ka Dubrovniku poređaju.
5. Herceg Novi — Kotor (Boka, ~40 km)
Zaliv umesto otvorenog mora, pa je vazduh vlažniji i mirniji — krov ostaje dole i u sam suton. Najbolje vreme je 18–20 h, kad se vrelina slegne, a voda vraća poslednje svetlo. Odatle je skok do Njeguša kratak; ceo ritual pršuta i serpentina razložili smo u vodiču kroz Njeguše nad Bokom.
Zašto sat polaska rešava sve
Otvoreni krov nema odbranu od dva neprijatelja: direktnog sunca u zenitu i stajanja u koloni bez protoka vazduha. Rani jutarnji polazak (do 8 h) i večernji (posle 18 h) hvataju kosi ugao sunca, niže temperature asfalta i prazniji put. Sredina dana, od 11 do 17 h, je za plažu i hladovinu — ne za volan.
Pre polaska proverite pritisak u gumama jer vreo asfalt diže i pritisak i rizik, o čemu smo detaljno pisali u tekstu o gumama leti. Sa spuštenim krovom obavezni su kapa, naočare i faktor 50 na potiljku — sunce vas peče i pri 90 km/h iako ga zbog vetra ne osećate.
Pitanja i odgovori
kratko i konkretno- Kada je najbolje vreme za vožnju magistralom sa spuštenim krovom?
- Pre 8 h ujutru ili posle 18 h uveče. Tada je asfalt hladniji, sunce kose, a kolone kampera još nisu na putu.
- Da li bura može da bude opasna leti na Velebitu?
- Da. Na potezu Senj–Karlobag udari bure i leti prelaze 100 km/h. Ako duva preko 60 km/h, krov ide gore.
- Koja deonica Jadrana je najgora zbog kolona?
- Brela–Ploče na Makarskoj rivijeri. Sredinom dana stoji satima; jedini prozor je pre 7.30 ili posle 18 h.
