Beograd · 43°49′NBeograd— Editorijal —‹Br. 250Ponedeljak / 16·11·202616·11·26
MODUS
Gastronomija · Editorijal

Vrganji: od bukove šume do tegle i tanjira

Deset kilograma vrganja iz šume posle sušenja staje u jednu kesu od kilograma. Sve ostalo je voda, strpljenje i nož.

Dve mlade vrganjevke u pletenoj korpi
↳ Fotografija: Glen Dante / Unsplash

Pravi vrganj se ne prepoznaje po šeširu nego po nožu: presečete ga uzduž, sačekate pola minuta, i meso ostaje belo kao kora hleba. Ako za to vreme poplavi, u ruci nemate vrganj, bez obzira šta je rekao čovek na pijaci.

Septembar i oktobar su vrhunac. Vrganji izlaze sedam do deset dana posle obilne kiše, kada se zemlja ohladi ispod 15 stepeni, a noći padnu ispod deset. Posle toga ima ih dve nedelje, pa nema ništa do sledeće kiše. Ovo je vodič za taj prozor: kako se poznaju, šta se radi odmah po povratku iz šume i kako se spremaju.

Koji vrganj je vrganj, a koji samo liči

Pod imenom vrganj kod nas se beru četiri bliske vrste roda Boletus, sve jestive i sve bez promene boje na preseku:

VrstaŠeširGde rasteKada
Obični vrganj (B. edulis)svetlo do tamno smeđ, masan na vlazibukva, smrča, jela, 600-1.500 mavgust-oktobar
Letnji vrganj (B. reticulatus)svetlosmeđ, suv, često ispucaohrast, bukva, niže šumejun-septembar
Crni vrganj (B. aereus)tamnosmeđ do skoro crnhrast i pitomi kesten, topliji obroncijul-oktobar
Borov vrganj (B. pinophilus)crvenkastosmeđ, kao vinobor, smrča, na kiselom tluseptembar-oktobar

Zajedničko im je troje: bela mrežica na gornjem delu drške, pore koje su kod mladih bele, pa žute, pa maslinaste, i meso koje ostaje belo. Najčešća zamena je žučara (Tylopilus felleus). Otrovna nije, ali jedan komad upropasti ceo lonac gorčinom koja se ne kuva. Poznaje se po tamnoj, smeđoj mrežici na dršci i po porama koje kod starijih primeraka dobiju ružičast ton. Test koji berači koriste: vrh jezika na presek. Vrganj je blag, žučara gorka kao pelin. Posle probe se ispljune.

Zašto neki poplave na preseku

Plavljenje je hemija, ne upozorenje samo po sebi. Neke vrganjevke u mesu nose variegatičnu kiselinu, koja u dodiru sa vazduhom oksidiše u plavo za nekoliko sekundi. Obični vrganj je nema, pa ne menja boju. Problem je što među onima koje plave ima i jestivih i otrovnih.

Crvenonogi vrganj (Neoboletus erythropus) plavi skoro trenutno, ima crvene pore i tačkastu crvenu dršku, i jestiv je samo dobro termički obrađen, najmanje 20 minuta. Vražji vrganj (Rubroboletus satanas) takođe ima crvene pore, ali belkast, sivkast šešir, zdepastu dršku i miris koji kod starijih podseća na pokvareno. Izaziva jak gastroenteritis. Pravilo za početnika je zato grubo i tačno: sve što ima crvene ili narandžaste pore i plavi na preseku ostaje u šumi.

Za sve ostalo važi zlatno pravilo gljivara: gljiva koju niste sto posto sigurni prepoznali ne ide u tiganj. U većim gradovima, u sezoni, gljivarska društva organizuju izložbe i preglede ubranog; korpa odneta na takav pregled je jeftinija od jedne noći u urgentnom centru.

Prvi sat posle šume

Vrganj se kvari brže nego što izgleda. U zatvorenoj plastičnoj kesi, na toplom, za šest sati počinje da se ugrejava i menja miris. Zato: pletena korpa ili platnena torba, i čišćenje isti dan.

  • Ne pere se. Meso upija vodu kao sunđer. Zemlja se skida nožem i vlažnom krpom ili četkicom.
  • Dno drške se skraćuje i gleda presek. Rupice od larvi znače da se reže dalje, dok ne ostane čisto meso.
  • Stare pore se skidaju. Kod šešira širih od 12 centimetara zelenkast, sunđerast sloj ispod se odvaja prstom; kuvan postaje sluzav.
  • Sortiranje po starosti: čvrsti, mali vrganji idu u zamrzivač ili sirovi na tanjir; srednji u sušenje; veliki i mekši odmah u tiganj.

Sušenje, zamrzavanje, ulje: šta zadržava ukus

Svež vrganj ima oko 90 odsto vode. Deset kilograma iz šume posle sušenja daje nešto više od kilograma, i taj kilogram ima jači ukus od svežeg, jer sušenjem nastaju aromatična jedinjenja kojih u svežoj gljivi nema. Zato ozbiljni kuvari za rižoto biraju suve, ne sveže vrganje.

MetodKakoTrajeZa šta
Sušenjelistići od 5 mm, 45-50 °C, 8-12 sati u sušari ili rerni sa odškrinutim vratima12 meseci u teglirižoto, sosovi, čorbe
Zamrzavanje sirovosamo mali, čvrsti, celi ili prepolovljeni, prvo rašireni na tacni6 mesecitiganj, direktno iz zamrzivača
Zamrzavanje sotirano5 minuta na ulju, ohlađeno, u kesi sa sokom6-8 mesecitestenina, sos uz meso
U uljublanširani 3 minuta u vodi sa sirćetom, pa u tegle i prelivene uljemu frižideru, do 3 mesecameze, predjelo

Osušen listić mora da puca kad se savije. Ako se savija, ostalo je vlage i za mesec dana tegla ima buđ. Suvi vrganji se pre upotrebe potapaju 20-30 minuta u toploj vodi, a ta voda se procedi kroz papirni filter i koristi. U njoj je pola ukusa. Suvi vrganj samleven u prah, kašičica u gulašu ili umaku od pečenja, radi posao koji kocka za supu samo glumi.

Vrganji izlaze sedam do deset dana posle obilne kiše, kada se zemlja ohladi ispod 15 stepeni, a noći padnu ispod deset.

Zamrznuti vrganj se nikad ne odmrzava. Ide pravo u vreo tiganj; ako se ostavi na pultu, pusti vodu i postane gumen.

Tri pripreme, od najprostije

Sote na puteru, pet minuta

Vrganji isečeni na listiće od 1 cm, tiganj jako zagrejan, kašika ulja, pa gljive u jednom sloju. Ne mešaju se prva dva minuta: tada dobijaju koricu. Tek onda 30 g putera, čen belog luka zgnječen nožem, so i na kraju šaka seckanog peršuna. So ide na kraju, jer izvlači vodu, a voda ubija koricu. Uz to beli hleb ili pečeno jaje sa tečnim žumancetom.

Rižoto sa suvim vrganjima

Za dve osobe: 25 g suvih vrganja potopljenih u 300 ml tople vode, 160 g arborio ili carnaroli pirinča, litar tople supe. Pirinač se prži na luku dva minuta, gasi čašom belog vina, pa se dodaje procedena voda od vrganja i supa kutlaču po kutlaču, 17-18 minuta. Vrganji iseckani ulaze u sredini kuvanja. Na kraju tiganj sa vatre, 40 g hladnog putera i 40 g rendanog parmezana, mešanje dok ne postane talasast. U tanjiru se razliva, ne stoji u kupi.

Karpaćo od sirovih

Samo za najmlađe i najčvršće primerke, one kod kojih su pore još bele. Isečeni na listiće debljine milimetra, poređani na tanjir, prekriveni maslinovim uljem, limunovim sokom, krupnom solju i listićima tvrdog sira. Obični vrganj je jestiv i sirov, ali nekim ljudima tako teže pada, pa se prvi put probava mala porcija.

Uz vrganje najbolje radi crno vino sa manje tanina i više kiseline. Pino noar, nebiolo ili lakši prokupac iz čelika, na 15-16 stepeni. Zašto tanin tuče zemljani ukus, objasnili smo u tekstu o boji i taninima u kožici.

Hidden Gems: gde se vrganj stvarno nalazi

Najpouzdaniji teren u Srbiji su bukove i mešovite šume iznad 800 metara: Tara, Zlatibor, Goč, Kopaonik, Stara planina i Rudnik. Vrganj voli rub, ne sredinu: ivice proplanaka, stare šumske puteve, mesta gde svetlo pada pod krošnju. Ako nađete jedan, stanite i pogledajte u krugu od pet metara; micelijum retko pravi samo jedno plodno telo.

U nacionalnim parkovima branje je uređeno pravilnikom parka, i komercijalno branje zahteva dozvolu. Pitajte na ulazu ili u centru za posetioce pre nego što napunite korpu.

Ko nema vremena za šumu, u oktobru ujutru nalazi sveže vrganje na pijacama u podnožju Tare i Zlatibora, u Bajinoj Bašti i Čajetini, gde ih berači donose rano, pre devet. Cena zavisi od godine: posle kišnog septembra pada, posle sušnog skače. Kupujte one kojima pritisak prsta ne ostavlja udubljenje. Put do tamo dobro se spaja sa sirnim putem kroz zapadnu Srbiju, pa korpa na povratku nosi i vrganje i kajmak.

Pitanja i odgovori

kratko i konkretno
Kako se spremaju vrganji?
Najprostije: listići od 1 cm na jako zagrejanom tiganju, dva minuta bez mešanja, pa puter, beli luk i peršun, a so tek na kraju. Suvi vrganji se pre toga potapaju 20-30 minuta u toploj vodi, koja se procedi i koristi.
Da li je vrganj otrovan ako poplavi?
Pravi vrganj na preseku ostaje beo. Plave druge vrste, od kojih su neke jestive samo kuvane, a vražji vrganj je otrovan; sve sa crvenim porama koje plavi bolje je ostaviti u šumi.
Da li se vrganji peru pre pripreme?
Ne. Meso upija vodu i posle se ne prži nego kuva. Zemlja se skida nožem, vlažnom krpom ili četkicom.

Čitajte dalje

iz iste štamparije