Vožnja u magli: svetla, razmak i brzina koja staje u vid
Zadnje svetlo za maglu sija jače od vaših stop-svetala. U gustoj magli to spasava, u retkoj sakrije da kočite.
Zadnje svetlo za maglu je jače od vaših stop-svetala. Po evropskom pravilniku ECE R38 ono sija sa 150 do 300 kandela, a jedno stop-svetlo sa 60 do 185. Kad ga uključite u retkoj magli i neko vozi petnaest metara iza vas, vaše kočenje se na njegovom vetrobranskom staklu jedva razlikuje od crvene mrlje koja tu već stoji. Svetlo koje je trebalo da vas spase postalo je razlog zašto vam je neko u gepeku.
Magla nije vreme za hrabrost, nego za računicu. Ovo je ta računica: šta se pali, koliko razmaka, kojom brzinom, i gde se na našim putevima magla zadržava do podneva.
Koja svetla, i zašto duga čine stvar gorom
Magla je oblak kapljica prečnika od nekoliko do dvadesetak mikrometara. Svaka kapljica rasipa svetlost na sve strane, i deo se vraća pravo ka izvoru. Kad uključite duga svetla, snop ide visoko, osvetli stotine metara vazduha punog kapljica u visini vaših očiju, i ta svetlost vam se vrati u lice. Ispred vas nastane beli zid. Kratka svetla su bolja jer gledaju u asfalt, a prednja svetla za maglu još bolja: montirana su nisko, snop im je širok, ravan i sa oštrom gornjom granicom, pa svetle ispod sloja magle, po ivici puta i po linijama.
| Svetlo | Kada | Zašto |
|---|---|---|
| Kratka svetla | uvek, i danju | dnevna LED svetla kod mnogih auta ne pale zadnja pozicijska; otpozadi ste mrak |
| Prednja za maglu | od prvog smanjenja vidljivosti | nizak, širok snop osvetljava ivicu puta i ne vraća bljesak |
| Zadnje za maglu | tek kad vidljivost padne ispod 50 m | jače od stop-svetla; u retkoj magli zaslepljuje i maskira kočenje |
| Duga svetla | nikad u magli | rasipanje na kapljicama, beli zid pred očima |
| Sva četiri migavca | samo kad stojite ili naletite na kolonu koja stoji | u vožnji sakriju žmigavac za skretanje |
Prag od 50 metara za zadnje svetlo za maglu važi kod nas i u većini Evrope. Nemački propisi tu idu korak dalje i, kad je vidljivost ispod 50 m, ograničavaju brzinu na 50 km/h i na autoputu. To je dobra mera i za naše puteve, i zakonska i fizička, kao što pokazuje tabela ispod.
Jedna zamka modernih auta: automatska svetla rade na senzor svetline, a magla u deset ujutru je svetla. Senzor vidi dan, pali samo dnevna LED svetla, i auto otpozadi ostaje bez ijednog crvenog svetla. U magli se svetla prebacuju na ručno, uvek.
Razmak se meri vidljivošću, ne sekundama
Pravilo dve sekunde razmaka važi kad vidite daleko. U magli važi drugo pravilo: morate da stanete na delu puta koji vidite. Ako vidite 50 metara, zaustavni put mora biti kraći od 50 metara — jer prepreka koju ne vidite može biti auto koji stoji, ne samo auto koji vozi.
MODUS računica, za vlažan asfalt (usporenje 6 m/s²) i sekundu reakcije, što je realno za odmornog vozača koji gleda put:
| Brzina | Put reakcije (1 s) | Put kočenja | Ukupno do zaustavljanja |
|---|---|---|---|
| 50 km/h | 14 m | 16 m | oko 30 m |
| 70 km/h | 19 m | 32 m | oko 51 m |
| 90 km/h | 25 m | 52 m | oko 77 m |
| 110 km/h | 31 m | 78 m | oko 109 m |
| 130 km/h | 36 m | 109 m | oko 145 m |
Pročitajte to obrnuto: pri vidljivosti od 50 metara, brzina iznad 70 km/h znači da vozite na slepo. Pri 100 metara vidljivosti gornja granica je oko 100 km/h na vlažnom asfaltu — zaustavni put je tada 92 m, bez ikakve rezerve. Kočenje na mokrom kolovozu i sve što ide uz njega razložili smo u tekstu o vožnji po kiši; magla na to dodaje samo jedno: ne znate kad vam se kiša završila na asfaltu.
Kako izmeriti vidljivost iz auta: na autoputu se broje smerokazni stubići pored ivice. U većini evropskih zemalja stoje na 50 metara razmaka — proverite na deonici kojom vozite najčešće, pa koristite kao lenjir. Ako vidite samo jedan stubić ispred sebe, vidite oko 50 m. Ako vidite dva, oko 100.
Pet grešaka koje se ponavljaju svake jeseni
Lepljenje za zadnja svetla. Najčešća i najopasnija. Crvena svetla kamiona izgledaju kao vodič kroz maglu, pa se vozač primakne na dvadeset metara da ih ne izgubi. Ako kamion naglo stane, nemate gde. Bolje je izgubiti svetla ispred sebe i voziti po desnoj ivičnoj liniji.
Ovo je ta računica: šta se pali, koliko razmaka, kojom brzinom, i gde se na našim putevima magla zadržava do podneva.
Zadnje svetlo za maglu u retkoj magli i kiši. Vozač ga uključi u šest ujutru i zaboravi do podneva. Na kontrolnoj tabli je mala žuta lampica sa talasastom linijom; ako je upaljena a vidite dalje od 50 m, gasite.
Ubrzavanje kad se magla razbije. Magla u dolinama ide u slojevima. Iz 30 metara vidljivosti izađete na 300, ubrzate na 110, i posle kilometra uđete u novi zid. Brzinu dižite postepeno, tek kad vidljivost ostane dobra dva-tri kilometra.
Preticanje u magli. Na dvotračnom putu nema preticanja bez pogleda na 400-500 metara prave, a toliko u magli nema. Pravila za preticanje sa punom preglednošću su u našem vodiču o preticanju na dvotračnom putu; u magli se svode na jednu reč — ne.
Magla na staklu iznutra. Masni film sa unutrašnje strane vetrobrana rasipa svetlo isto kao kapljice spolja. Klima uključena (suši vazduh), duvaljka na staklo, recirkulacija isključena. Prljavo staklo iznutra rasipa farove iz suprotnog smera isto kao magla spolja.
Kada i gde magla sedi
Jesenja magla kod nas je uglavnom radijaciona: posle vedre, mirne noći tlo se ohladi, vazduh uz njega padne do tačke rose, i vlaga se kondenzuje. Zato najgušća stoji u zoru, između 6 i 9 sati, i obično se razbije do 10-11, kad sunce zagreje tlo. Najgori dani su posle kišnog dana koji je završen vedrom noći — vlažna zemlja i hladno nebo.
Ona sedi tamo gde se hladan vazduh sliva i gde je vode: rečne doline i ravnice. U Srbiji to su Pomoravlje duž autoputa od Jagodine do Paraćina, Posavina i Srem oko Šapca i Rume, ravnica oko aerodroma u Surčinu, i doline zapadne Morave između Čačka i Požege. Kroz Ovčarsko-kablarsku klisuru magla zna da stoji do podneva u novembru, dok je na Kablaru iznad nje sunčano. Pre polaska na zimu proverite i ostatak auta — deset tačaka je u tekstu auto spreman za zimu.
Hidden Gems: kako pročitati maglu pre nego što krenete
Najbolji izvor o vidljivosti nije vremenska prognoza nego vazduhoplovni izveštaj METAR. Svaki aerodrom ga objavljuje svakih pola sata, besplatno, i u njemu stoji izmerena vidljivost u metrima. Beogradski aerodrom ima oznaku LYBE, niški LYNI. Ako u izveštaju piše 0300, vidljivost je 300 metara; ako piše FG, magla je; BR znači sumaglica. Ukucajte METAR LYBE u pretragu pre nego što krenete autoputem ka Novom Sadu ili Nišu.
Drugi trik: u ravnici magla ima vrh. Pri jutarnjoj inverziji, na 300-400 metara nadmorske visine često je vedro, a dole stoji mleko. Ako vam je ruta fleksibilna, preko brda se ponekad vozi brže nego dolinom — i sa pogledom na more magle ispod sebe, što je jedina lepa stvar koju magla ima.
Treći: kad naletite na kolonu koja stoji, upalite sva četiri migavca odmah, pre nego što stanete, i kočite ranije i postepenije nego inače — da vozač iza vas vidi treptanje dok još ima gde da stane. A ako auto stane zbog kvara, ne ostajte u njemu: trougao, prsluk, i svi iza zaštitne ograde.
Pitanja i odgovori
kratko i konkretno- Kada se pali zadnje svetlo za maglu?
- Tek kad vidljivost padne ispod 50 metara. Jače je od stop-svetala, pa u retkoj magli zaslepljuje vozača iza i sakrije da kočite.
- Kojom brzinom voziti u magli?
- Onom pri kojoj stajete na delu puta koji vidite. Pri vidljivosti od 50 m to je do oko 70 km/h, a sigurnije 50 km/h.
- Zašto se u magli ne pale duga svetla?
- Kapljice magle rasipaju svetlost nazad ka vozaču. Duga svetla osvetle maglu u visini očiju i stvore beli zid; kratka i svetla za maglu gledaju u asfalt.