Divljač na putu: koči pravo, ne skreći
Krajem oktobra sat se vraća unazad, i povratak s posla pada tačno u čas kad srne prelaze put. Kad, gde, i zašto se koči pravo.
Dva zelena oka na desnoj ivici kolovoza, na sto metara, u 17:40 posle pomeranja sata — i mozak koji ih prepozna kao reflektor od stuba. Tako počinje većina sudara sa divljači u Srbiji: ne u ponoć na pustom putu, nego u sumrak, na putu kojim vozite svaki dan, u trenutku kad mislite na večeru.
Jesen je sezona sudara sa divljači, i to iz tri razloga koja padaju u isti mesec. Kukuruz se bere, pa životinje gube zaklon i sele se. Jeleni su u rici, a divlje svinje kreću za hranom pre zime. I poslednje nedelje oktobra sat se vraća za jedan sat, pa saobraćaj u 17 i 18 časova odjednom ulazi u sumrak — čas u kom je divljač najaktivnija.
Kad i gde: sumrak, šuma i ivica njive
Divljač se kreće najviše u dva prozora: sat pre i dva sata posle zalaska sunca, i od pet do osam ujutru. Zalazak u Srbiji pada sa 18:35 početkom oktobra na oko 17:55 pred pomeranje sata, a posle 25. oktobra na 16:50 — pa se prozor opasnosti preko noći preklopi sa najgušćim saobraćajem u danu.
Mesta su predvidiva: deonice gde se šuma spušta do samog kolovoza, prelazi između šume i njive, i putevi uz reke. U praksi to su prilazi Fruškoj gori, putevi kroz Deliblatsku peščaru, uspon ka Tari i Zlatiboru, i desetine lokalnih puteva uz kukuruzišta Vojvodine i Pomoravlja. Ako je postavljen znak, nije postavljen slučajno.
Znak divljač na putu je trougaoni znak opasnosti sa crvenim okvirom i siluetom jelena koji skače. On ne znači da će životinja izaći, nego da je ovuda izlazila dovoljno često da je neko podneo zahtev da se znak postavi. Pravna posledica je bitna: na deonici sa znakom vozač je upozoren, i u sporu oko odštete to ide protiv njega. Znak nije ukras — iza njega obično stoje raniji sudari.
| Životinja | Masa | Najaktivnija u jesen | Ponašanje na putu |
|---|---|---|---|
| Srna | 20–30 kg | sumrak i zora, cele godine | skače naglo, retko ide sama |
| Jelen | 150–250 kg | rika, septembar – oktobar | zastane u svetlu farova |
| Divlja svinja | 60–150 kg | noć, oktobar – januar | ide u čoporu, prelazi polako |
| Lisica, zec | 3–8 kg | noć | menja smer na kolovozu |
Kočiti ili skretati
Odgovor je kratak i nije intuitivan: koči punom snagom, drži volan pravo, ne skreći. Skretanje oko srne na putu širine šest metara završava se u kanalu, u drvetu ili u autu iz suprotnog smera — a sve tri stvari su teže od srne. Najteže povrede u nesrećama sa divljači ne dolaze od udara u životinju, nego od manevra izbegavanja.
Sa ABS-om, kočnica se pritiska do kraja i drži, a volan se pomera samo onoliko koliko treba da auto ostane u svojoj traci. Ako sudar ne može da se izbegne, poslednji trenutak pred udar otpustite kočnicu za delić sekunde: prednji kraj se podigne i smanjuje se šansa da životinja preko haube uleti u vetrobran. Taj trik važi samo za veliku životinju, i samo kad je udar siguran.
Brojke koje odlučuju više od refleksa — zaustavni put na suvom asfaltu, uz jednu sekundu reakcije:
| Brzina | Put reakcije (1 s) | Put kočenja | Ukupno |
|---|---|---|---|
| 60 km/h | 17 m | 18–20 m | oko 36 m |
| 80 km/h | 22 m | 32–35 m | oko 56 m |
| 90 km/h | 25 m | 40–45 m | oko 68 m |
| 100 km/h | 28 m | 50–55 m | oko 80 m |
Kratka svetla obasjavaju 50 do 60 metara. Pri 90 km/h vi, dakle, noću vozite brže nego što vidite. Na deonicama sa znakom, u sumrak, 70 km/h nije opreznost nego aritmetika. Na mokrom lišću ove brojke rastu za trećinu — zašto je prva jesenja kiša najklizavija, objasnili smo u tekstu o prvoj kiši posle leta — a o farovima koji posle tri leta osvetljavaju upola manje pisali smo u tekstu farovi pred jesen.
Dva pravila za trenutak kad je životinja već na kolovozu: prebacite na kratka svetla i dajte sirenu. Duga svetla zaslepe srnu i ona se ukoči upravo na sredini trake. I drugo: gde je jedna, ima ih još. Srne i divlje svinje retko prelaze same, pa posle prve koja je prešla ne dajete gas, nego čekate drugu.
Jesen je sezona sudara sa divljači , i to iz tri razloga koja padaju u isti mesec.
Od srne se ne beži volanom, nego nogom.
Posle sudara: prijava i osiguranje
Redosled je isti kao kod svake nezgode: sva četiri migavca, prsluk pre izlaska iz auta, trougao na 50 metara iza vozila na otvorenom putu. Životinju ne dirajte. Ranjena divlja svinja od 100 kilograma je opasnija od sudara koji ste upravo preživeli, a i mrtva divljač nije vaša — ona pripada korisniku lovišta, pa je odnošenje u gepeku krivolov.
Zatim policija, 192, i to i kad je šteta samo na branik. Bez policijskog zapisnika nema odštete ni od koga. Policija obaveštava lovačko udruženje koje gazduje lovištem.
Sa osiguranjem je slika ovakva. Obavezno auto-osiguranje ne pokriva štetu na sopstvenom vozilu. Kasko pokriva sudar sa životinjom samo ako je taj rizik u polisi — kod delimičnog kaska često nije, pa proverite pre zime, ne posle. Bez kaska, odšteta se traži od upravljača puta ili od korisnika lovišta, i ishod zavisi od toga da li je znak bio postavljen, da li je ograda bila održavana i kojom ste brzinom vozili. To su dugi postupci, i redakcija nema pouzdanu statistiku koliko ih se u Srbiji završi u korist vozača — jedino što znamo jeste da počinju zapisnikom.
Fotografišite sve pre nego što pomerite auto: položaj vozila, životinju, znak ako postoji, tragove kočenja, oštećenje. Kamera na vetrobranu vredi ovde više nego bilo gde drugde.
Ono što zna samo onaj ko vozi kroz šumu noću
Oči divljači u svetlu farova sijaju pre nego što se vidi telo: dve svetle tačke na visini branika ili više, na ivici puta. Naviknite pogled da skenira ivice, ne sredinu puta; srna stoji na bankini, ne na kolovozu, sve dok ne odluči.
U vreme berbe kukuruza na lokalnim putevima leži blato sa točkova traktora. Ono je u kombinaciji sa naglim kočenjem gore od kiše: mašina sa ABS-om koči, ali zaustavni put raste za polovinu. Tamo gde vidite blato na asfaltu, znate i da je njiva sveže obrana — i da je divljač u pokretu.
Ultrazvučne pištaljke za branik, koje se na pumpama prodaju za nekoliko stotina dinara, nemaju pouzdan dokaz da rade: ispitivanja na srnama nisu pokazala da menjaju ponašanje životinje. Taj novac je bolje uložiti u podešene i čiste farove, u brisače koji ne ostavljaju trake i u vetrobran bez sitnih ogrebotina koje noću rasipaju svetlo. To je oprema koja vam daje deset metara ranije upozorenje, a deset metara pri 80 km/h je skoro pola sekunde — razlika između kočenja i udara.
Najmirniji čas na šumskim deonicama nije ponoć, nego sredina dana između 11 i 15 časova. Ako planirate vikend na planini u novembru, kad se šumi pridruži i magla — o njoj više u tekstu vožnja u magli — polazite tako da ste na cilju pre sumraka. Sat koji uštedite noću nije vredan branika, farova i hladnjaka — a kod jelena od 200 kilograma ni vetrobrana.
Pitanja i odgovori
kratko i konkretno- Šta znači znak divljač na putu?
- Trougaoni znak sa jelenom upozorava na deonicu gde divljač često prelazi kolovoz. Na njoj treba smanjiti brzinu, posebno u sumrak i zoru, a vozač se smatra upozorenim.
- Da li kočiti ili skretati kad izleti srna?
- Kočiti punom snagom i držati volan pravo. Skretanje vodi u kanal, drvo ili suprotnu traku, a najteže povrede u ovim nezgodama nastaju upravo od izbegavanja.
- Ko plaća štetu kad udarite divljač?
- Kasko, ako polisa pokriva sudar sa životinjom. Bez kaska, odšteta se traži od upravljača puta ili korisnika lovišta, uz obavezan policijski zapisnik.