Rum kako se pravi: od melase i trske do tropskog bureta
Isti litar melase može da postane bezlični koktel-rum ili flaša koja miriše na prezrelu bananu i lak. Razlika nastaje u kaci, ne u buretu.
Na Jamajci postoje fermentacione jame u koje se godinama baca ostatak od pečenja, otpaci trske i talog iz kazana, i koje smrde tako da ih radnici zaobilaze. Iz te jame, u kapima, dolazi miris po kom se jamajčanski rum prepoznaje na metar od čaše. Rum se ne pravi u buretu, kako sugerišu etikete sa velikim brojevima godina. Pravi se u kaci, tri dana ili tri nedelje pre nego što ijedna kap pođe u drvo.
Zato kratak odgovor na pitanje kako se pravi rum glasi: šećer iz trske — kao melasa ili svež sok — razblaži se vodom, prevri u alkohol od 6 do 10 odsto, destiluje u kazanu ili koloni i odleži u hrastovom buretu. Ali svaki od ta četiri koraka ima račvanje, i svako račvanje vodi u drugi rum. Tri velika stila smo već rastavili u tekstu o agricole, španskom i jamajčanskom rumu; ovde idemo u mašinsku sobu.
Sirovina odlučuje pre nego što se iko pita
Melasa je gust, crn sirup koji ostane kad šećerana iz soka trske izvuče kristalni šećer. U njoj je još oko 50 odsto šećera, ali i minerali, pepeo i gorki tonovi kuvanja. Melasa je stabilna — stoji mesecima u rezervoaru, putuje brodom, fermentiše predvidivo. Zato se ogromna većina svetskog ruma pravi od nje, a destilerija ne mora da stoji pored polja.
Svež sok trske je suprotnost: zelenkast, sa 15 do 20 odsto šećera, travnatog mirisa, i počinje da se kvari za nekoliko sati posle presovanja. Destilerija mora da bude uz plantažu i radi samo u sezoni seče. Od soka se pravi rhum agricole na Martiniku i Gvadalupu, cachaça u Brazilu i rum na Madeiri. Martinik ima AOC apelaciju od 1996. godine, prvu pravu kontrolisanu oznaku porekla u svetu ruma.
Postoji i treći, ređi put — gust sirup od uvarenog soka, na francuskim ostrvima sirop de canne, na engleskom cane honey, koji se čuva duže od svežeg, a zadržava više voćnosti od melase. Na Gvatemali se tako pravi i Zacapa, koja na etiketi ističe virgin sugar cane honey.
Fermentacija: tri dana ili tri nedelje
Melasa se razblaži vodom da kvasac uopšte može da radi; previše šećera ga guši. Posle toga sve zavisi od vremena.
Kratka fermentacija, 24 do 48 sati sa selekcionisanim kvascem u zatvorenim čeličnim tankovima, daje čistu, laku kominu sa malo sporednih jedinjenja. To je put velikih kubanskih i portorikanskih kuća i svih lakih belih rumova za koktele.
Duga fermentacija, od jedne do tri nedelje u otvorenim drvenim kacama, pušta divlje kvasce i bakterije da rade uz alkohol. Nastaju kiseline — buterna, sirćetna, propionska — koje se kasnije u kazanu spajaju sa alkoholom u estre: miris banane, ananasa, laka za nokte, prezrelog voća. Jamajčani u kominu dodaju dunder, kiseli ostatak prethodnog pečenja, i muck, sadržaj onih jama sa početka teksta, kao starter bogat kiselinama.
Estri se na Jamajci mere u gramima na hektolitar čistog alkohola i po tome se rum deli u oznake, od blagih ispod 100 do ekstremnih koje prelaze 1.500. Takav destilat se ne pije sam; on je začin kojim se koriguju kupaže. Isto pravilo važi kod nas: kisela komina daje kiselu rakiju, a kontrolisana „kiselost" na Jamajci daje svetski poznat stil. Granica između greške i stila je kontrola.
Kazan ili kolona: koliko ukusa sme da preživi
Destilacija ne stvara ukus nego bira koji će preživeti. Što je destilat jači na izlazu, to je čistiji i bezličniji.
| Uređaj | Jačina na izlazu | Karakter | Gde se koristi |
|---|---|---|---|
| Pot still sa dve retorte | 75-85% | Težak, uljast, pun estara | Jamajka, Barbados |
| Kreolska kolona | 65-75% | Travnat, mineralan, živ | Martinik, Gvadalup |
| Dvostruka kolona (Coffey) | do 95% | Lak, čist, neutralan | Kuba, Portoriko, Panama |
| Drveni kazan i drvena kolona | oko 80-85% | Taman, gust, specifičan | Gvajana, Demerara |
Jamajčanski pot still sa dve retorte je bakarni kazan iza kog stoje dve manje posude sa slabijim destilatom iz prethodnog pečenja. Para prolazi kroz njih i u jednom prolazu dolazi do jačine za koju bi obični kazan trebalo dva pečenja — princip blizak duplom kazanu iz naše priče o šljivovici. Kreolska kolona na Martiniku je jedna kratka kolona sa malo podova, i zakon AOC-a joj izričito ograničava jačinu na 65 do 75 odsto, upravo da sok trske ne bi bio „opran" u neutralan alkohol.
Zato kratak odgovor na pitanje kako se pravi rum glasi: šećer iz trske — kao melasa ili svež sok — razblaži se vodom, prevri u alkohol od 6 do 10 odsto, destiluje u kazanu ili koloni i odleži u hrastovom buretu .
Gvajana čuva nešto što nigde drugde ne postoji: drveni dvostruki kazan Port Mourant, koji se datira u 1732. godinu, i drvenu Coffey kolonu Enmore iz 19. veka, obe od tropskog drveta zelenog srca. Drvo diše, upija i pušta, i daje rum teži nego što bi čelik dozvolio.
Bure u tropima radi tri puta brže, i tri puta skuplje
Rum najčešće odležava u buradima od 180 do 200 litara posle burbona, jer američki zakon traži novo bure za svaki burbon, pa se rabljena burad izvoze. Na 28 do 32 stepena i uz visoku vlagu, hrast i destilat razmenjuju mnogo brže nego u Škotskoj. Cena tog ubrzanja je isparavanje: u tropima se gubi 6 do 10 odsto godišnje, u škotskom podrumu oko 2. Posle 12 godina na Karibima u buretu ostane manje od polovine ruma.
Zato je tropska starost gruba valuta: rum od 8 godina sa Barbadosa po ukusu drva često deluje starije od viskija od 15. Istovremeno, „starost" na etiketi ne mora da znači ono što mislite. Sistem solera, pozajmljen iz šerija, meša mlađi rum u starija burad, pa broj 23 na flaši može da označava najstariju kap u mešavini, ne prosek.
Poslednji korak je završna obrada, i tu se rum najčešće menja bez upozorenja. Dodaje se voda do 37,5 do 43 odsto, karamel boja E150a za ujednačenu nijansu, a kod mnogih brendova i šećer. Evropski propis od 2021. dozvoljava najviše 20 grama šećera po litru u rumu. Martinik AOC i jamajčanska geografska oznaka dodavanje šećera ne dozvoljavaju. Mi smo zaslađen rum prepoznavali na jednostavan način: kap na prstima, utrljati, sačekati minut. Ako se prsti lepe, u flaši je i nešto osim ruma i vode.
U čaši, zaslađen rum je bolji za koktele poput daiquirija i mai taija nego za lagano ispijanje; nezaslađen rum od pot still destilata traži da se pije polako, na 18 do 20 stepeni.
Hidden Gems: gde se vidi kako se rum stvarno pravi
Madeira, u proleće. Najbliže mesto Srbiji gde se rum pravi od svežeg soka trske. Seča traje od marta do maja, i tada stari engenhos rade punom snagom. U Porto da Kruz, na severnoj obali, radi fabrika Engenhos do Norte sa parnom mašinerijom koja i danas melje trsku; miris kuvanog soka oseti se sa obale. Rum od soka nosi oznaku Rum da Madeira.
Martinik, sever ostrva. Destilerija Depaz stoji u podnožju vulkana Mon Pele, iznad grada Sen Pjer koji je erupcija 1902. sravnila. Najsevernija je Rhum J.M u Makubi, u šumovitoj dolini gde voda sa planine služi i za razblaživanje. Između februara i juna, u sezoni seče, mlin i kolona rade dok se šeta između njih.
Barbados, St Nicholas Abbey. Plantažna kuća iz sredine 17. veka sa obnovljenim parnim mlinom; u sezoni seče trska se melje pred posetiocima, a destilat ide u mali kazan u dvorištu.
Pre svake posete vredi znati šta pitati — o tome je naš tekst o poseti destileriji i podrumu. Prvo pitanje na svakoj karipskoj destileriji neka bude koliko dugo traje fermentacija. Odgovor govori više o rumu od bilo kog broja na etiketi.
Pitanja i odgovori
kratko i konkretno- Kako se pravi rum?
- Melasa ili svež sok šećerne trske razblaži se i fermentiše u alkohol od 6-10%, zatim se destiluje u kazanu (75-85%) ili koloni (do 95%) i odležava u hrastovim buradima, najčešće posle burbona.
- Od čega se pravi rum?
- Od šećerne trske: najčešće od melase, ostatka posle proizvodnje šećera, a kod rhum agricole i ruma sa Madeire od svežeg presovanog soka trske.
- Da li se u rum dodaje šećer?
- Često da. EU propis od 2021. dozvoljava najviše 20 g šećera po litru ruma, dok Martinik AOC i jamajčanska geografska oznaka dodavanje šećera zabranjuju.