Rakija od dunje: 15 kilograma za jedan litar
Dunja miriše na celu sobu, a u kazanu ne daje skoro ništa. Zato je litar dobre dunjevače najskuplji litar u podrumu.
Dunja koja tri nedelje stoji na ormaru napuni sobu mirisom, a kad se samelje i stavi da vri, ne da gotovo ništa. Kilogram šljive daje dvostruko više rakije od kilograma dunje, i zato peci koji znaju posao za litar dunjevače traže 3.000-5.000 dinara, otprilike duplo više nego za šljivovicu istog kvaliteta.
Zašto je baš dunja najteža
Prvi problem je šećer. Dunja ima oko 7-9 odsto šećera, šljiva požegača u dobroj godini 14-18. Manje šećera znači manje alkohola u komini, a manje alkohola u komini znači manje rakije iz istog kazana.
Drugi je meso. Dunja je tvrda i suva; ne raspada se sama kao zrela šljiva, pa mora da se melje ili rende, a zatim joj se dodaje 10-20 odsto vode da komina uopšte može da vri.
Treći je pektin. Dunja ga ima više od skoro svakog voća, zato od nje i pekmez stegne sam, o čemu smo pisali u tekstu o dunji u kuhinji. Kada se pektin razgrađuje, enzim pektin-metilesteraza iz samog voća oslobađa metanol, pa dunjevača prirodno ima više metanola od šljivovice. Metanol se ne odseče sa glavom: ima ga i u srcu i u patoki. Zato se protiv njega bori pre kazana, zdravim voćem i kratkim vrenjem, a ne nožem pri pečenju.
Četvrti su semenke. U njima je amigdalin, koji u komini daje gorčinu i tragove cijanovodonika. Semena kuća se vadi pre mlevenja. To je ručni posao i niko ga ne voli.
Koliko dunja na litar
Računica je gruba, ali iskreni peci je ne kriju: od 100 kg zrele dunje dobija se 5-8 litara rakije od 42 odsto. To je 12-20 kilograma voća po litru, u proseku petnaestak. Za poređenje:
Manje šećera znači manje alkohola u komini, a manje alkohola u komini znači manje rakije iz istog kazana.
| Voće | Šećer | Kg voća po litru rakije 42% |
|---|---|---|
| Šljiva, zrela | 14-18% | 7-9 |
| Kajsija | 10-12% | 10-12 |
| Kruška viljamovka | 10-12% | 10-14 |
| Dunja | 7-9% | 12-20 |
Dunja se bere zrela, žuta, bez zelenila, sa paperjem koji se briše krpom. Posle berbe odmara dve do tri nedelje na hladnom i provetrenom mestu. U tom vremenu dozri, šećer se malo podigne, a miris se razvije do kraja. Trula mesta se isecaju; gnjila dunja daje rakiji ukus zemlje.
Sečenje, vrenje, kazan
- Sečenje: dunja se četvrti, vadi se semena kuća, pa se melje u mlinu za voće ili seckalici. Što sitnije, to bolje vri.
- Komina: dodaje se 10-20% vode, a iskusni dodaju i pektolitički enzim i selekcionisani kvasac. Enzim oslobađa sok, ali ubrzava i nastanak metanola, pa se bira preparat sa niskom metilesteraznom aktivnošću i dozira tačno po uputstvu. Kvasac sprečava da komina krene u pogrešnom pravcu. Kisela komina, oko pH 3, bolje se čuva.
- Vrenje: zatvoren sud sa vranjom, 16-20 stepeni, 15-25 dana. Toplije vrenje brže prođe, ali odnese baš onaj miris zbog kog se dunja i peče. Prevrela komina se peče odmah; svaka nedelja čekanja znači više metanola i sirćeta.
- Prvo pečenje daje meku rakiju od 25-30 odsto.
- Drugo pečenje, prepečenica: prvi deo, glava, oko 1-2 odsto zapremine, ide u prosipanje, jer nosi acetaldehid i etil-acetat, mirise lepka i acetona. Srce se hvata dok jačina na izlazu ne padne na 45-50 odsto, a sve posle je patoka.
Kazan, bakar i način na koji se prati temperatura detaljno smo opisali u tekstu o putu šljive do rakije; kod dunje je razlika samo u tome što greška košta tri puta više voća.
Dunjevača se retko drži u hrastu. Odmara 6-12 meseci u staklu ili inoksu, razblažena mekom vodom na 40-45 odsto, i ostaje bistra kao voda. Hrast pojede voće.
Na kojoj temperaturi se služi
Dunjevača se ne pije iz frižidera. Na 4 stepena miris se zatvori i ostaje samo žar alkohola. Prava temperatura je 14-16 stepeni, podrumska, u čaši u obliku lale od 50-100 ml, napunjenoj do trećine. Čaša se zavrti, sačeka se pola minuta, pa se miriše pre prvog gutljaja. Dobra dunjevača miriše na zrelu dunju i med, bez ijednog tona acetona. Ako oštro udara u nos, glava nije dobro odsečena.
Uz nju idu suvi sir, orasi ili komad pekmeza od dunje. Kako stoji naspram kajsije, loze i viljamovke, pročitajte u tekstu o pet rakija bez šljive.
Pitanja i odgovori
kratko i konkretno- Kako se pravi rakija od dunje?
- Zrela dunja odmara 2-3 nedelje, vadi se semena kuća, melje se i dodaje 10-20% vode, vri 15-25 dana na 16-20 stepeni, pa se peče dva puta uz odsecanje glave. Odmara 6-12 meseci u staklu.
- Koliko dunja treba za litar rakije?
- Između 12 i 20 kilograma, u proseku oko 15, za rakiju od 42 odsto. Od 100 kg dunje dobija se 5-8 litara.
- Na kojoj temperaturi se pije dunjevača?
- Na 14-16 stepeni, u čaši u obliku lale. Iz frižidera miris se zatvara i ostaje samo alkohol.