Beograd · 43°49′NBeograd— Editorijal —‹Br. 250Ponedeljak / 16·11·202616·11·26
MODUS
Enologija · Editorijal

Crno vino od grožđa do čaše: tri nedelje na kožici

Sok gotovo svakog crnog grožđa je beo. Boju, tanin i ceo karakter vino uzima od kožice, i zato se crno vino pravi tri nedelje pre nego što ga iko presuje.

Hrastova bureta poređana u kamenom vinskom podrumu
↳ Fotografija: Tamara Malaniy / Unsplash

Iscedite bobicu prokupca ili kaberneta između prstiju i sok će biti bistar, gotovo beo. Sve što crno vino čini crnim, boja, tanin, gorčina koja steže desni, sedi u kožici debljine nekoliko desetih delova milimetra, i ceo zanat je u tome koliko dugo, na kojoj temperaturi i koliko grubo ćete tu kožicu držati u soku.

Ceo postupak u četiri koraka: grožđe se ošurovi i izmulja, pa vri zajedno sa kožicom na 25-30°C između jedne i tri nedelje, uz potapanje klobuka nekoliko puta dnevno. Zatim se presuje, prođe malolaktičnu fermentaciju, odleži u buretu ili cisterni od nekoliko meseci do dve godine i puni. Belo vino ide obrnutim redom, ceđenje pre vrenja, što smo detaljno opisali u tekstu belo vino od grožđa do čaše.

Prvih 48 sati odlučuju koliko će vino biti čisto

Berba crnog grožđa u Srbiji pada od sredine septembra za merlo i frankovku do sredine oktobra za kaberne sovinjon, a vinar ne gleda samo šećer (22-25 °Brix za ozbiljno crno) nego i to da li su semenke posmeđile. Zelena semenka daje oštar, biljni tanin koji nijedno bure kasnije ne ispravi.

Grožđe ide na runjač-muljač: peteljke se odvajaju jer su gorke i pune kalijuma, bobice se lagano pucaju. U kljuk se dodaje sumpor, obično 30-50 mg/l SO2, da uspori divlje kvasce i bakterije. Iz kilograma grožđa na kraju ostane 0,65-0,72 litra vina, pa za barik bure od 225 litara treba oko 330 kilograma grožđa.

Ambiciozniji podrumi pre vrenja rade hladnu maceraciju: kljuk se drži 3-7 dana na 6-10°C. Na toj temperaturi kvasci spavaju, a voda iz soka izvlači boju i aromu bez grubog tanina, koji se bolje rastvara tek u alkoholu. Vino posle toga ima dublju boju i voćniji nos.

Zašto crno vino vri toplije od belog

Belo vino vri na 14-18°C da sačuva cvetne arome. Crno se pušta na 25-30°C, jer toplota i rastući alkohol izvlače antocijane i tanine iz kožice. Ispod 22°C ekstrakcija je slaba i vino ostaje bledo; preko 32°C kvasci počinju da umiru, vrenje može da stane sa zaostalim šećerom, a voće se kuva u marmeladu.

Ugljen-dioksid izbacuje kožice na površinu i one prave čvrst klobuk debeo i do pola metra. Ako ostane suv, u njemu se razviju sirćetne bakterije. Zato se klobuk potapa (pigeage) ili preliva sokom odozdo (remontaža) dva do četiri puta dnevno. Potapanje je grublje i daje više tanina; prelivanje je nežnije i uvodi kiseonik koji kvascima treba.

FazaTemperaturaTrajanjeŠta se dobija
Hladna maceracija6-10°C3-7 danaboja i aroma bez grubog tanina
Alkoholna fermentacija25-30°C5-10 danaalkohol, ekstrakcija iz kožice
Produžena maceracija20-25°Cdo 3 nedeljezaobljeniji, polimerizovan tanin
Malolaktička fermentacija18-22°C2-8 nedeljamekša kiselina, stabilnost
Odležavanje u hrastu12-15°C6-24 mesecastruktura, vanila, začini

Lako, voćno crno za mlado piće ostane na kožici 5-7 dana. Vino za odležavanje, vranac ili kaberne, ostaje 14-21 dan, a neki podrumi i do 30, posle završenog vrenja, jer se tanini u alkoholu povezuju u duže lance i paradoksalno postaju mekši. O tome šta tačno kožica predaje vinu više je u tekstu boja i tanini žive u kožici.

Presa, malolaktika i drvo

Kad vinar proceni da je ekstrakcija dovoljna, vino se ispušta iz sudova. Prvo ide samotok, 70-80 odsto ukupne količine, koje teče samo od sebe. Ostatak kožica ide u presu i daje presano vino, tamnije i taninskije. Dobar podrum ih drži odvojeno i kasnije blendira po meri, a ne sipa sve u isti sud.

Zatim dolazi malolaktička fermentacija: bakterije Oenococcus oeni pretvaraju oštru jabučnu kiselinu u mekšu mlečnu. Ukupna kiselost pada za 1-3 g/l, nestaje zelena, jabukasta ivica, a vino postaje stabilno, jer jabučna kiselina koja ostane u boci ume kasnije da proradi i napravi mehuriće tamo gde im nije mesto. Kod crnih vina malolaktika se gotovo uvek radi do kraja.

Za odležavanje bira se sud. Barik od 225 litara daje vinu više dodira sa drvetom po litru nego bure od 2.000 litara. Francuski hrast ima finije, gušće godove i daje začin i čvrstinu; američki je slađi, sa vanilom i kokosom. Novo bure predaje najviše arome, treće i četvrto punjenje gotovo ništa osim kiseonika. Vino se u tom periodu pretače dva do tri puta da se odvoji od taloga.

Ceo postupak u četiri koraka: grožđe se ošurovi i izmulja, pa vri zajedno sa kožicom na 25-30°C između jedne i tri nedelje, uz potapanje klobuka nekoliko puta dnevno.

Pre punjenja vino se bistri, klasično belancetom (tri do osam belanaca na barik od 225 litara), koje veže najgrublje tanine i taloži ih. Filtracija je izbor, ne obaveza: nefiltrirana vina mogu imati talog, ali ponekad i više tela. Posle punjenja dobro crno vino treba još najmanje tri do šest meseci u boci da se smiri od šoka.

Isti postupak, sa drugim tempom, objašnjava zašto prokupac sa tankom kožicom ostaje svetle boje čak i posle tri nedelje maceracije, dok vranac sa debelom kožicom postane neproziran već za pet dana. Sorta postavlja granicu; vinar bira koliko će joj se približiti.

Gde se crno vino najčešće pokvari

Većina grešaka u kućnom i malom podrumskom crnom vinu ne nastaje u buretu nego u prvih deset dana. Najčešća je suv klobuk: kožice koje dva dana niko nije potopio razviju sirćetne bakterije, i vino posle toga ima oštar miris lepka za nokte, isparljivu kiselost koja se više ne može izvući. Druga je pregrevanje: kaca od 1.000 litara u zatvorenoj garaži lako sama dođe do 34-35°C, jer vrenje proizvodi toplotu, i tada kvasci stanu, a ostatak šećera postane hrana za bakterije.

Treća greška je strpljenje na pogrešnom mestu. Vino koje posle vrenja ostane nedeljama na grubom talogu, bez pretakanja, dobije miris pokvarenog jajeta od sumporovodika. Prvo pretakanje treba da dođe dve do tri nedelje posle presovanja, drugo posle malolaktike, i tada se sumpor podiže na 25-35 mg/l slobodnog SO2 da vino ne oksidiše kroz zimu.

Poslednja je nestrpljenje sa drvetom. Vino koje je u novom bariku stajalo šest meseci i pušteno odmah u flašu miriše na stolariju, ne na grožđe. Hrast se proba svakog meseca, i iz bureta se izlazi kad drvo počne da se oseća pre voća, ne kad prođe planirani rok.

Gde se crno vino vidi dok još vri

Najbolje vreme za posetu nije leto sa degustacijom, nego druga polovina oktobra, kad su sudovi puni kljuka. Zatvoreni podrum tada miriše na kvasac i zgnječene šljive, a CO2 iznad otvorenih kaca je ozbiljan: nikad ne naginjite glavu nad sud koji vri, ugljen-dioksid se skuplja pri dnu prostorije i ne vidi se.

U Župi oko Aleksandrovca, 200 km južno od Beograda, porodični podrumi poput Budimira i Ivanovića rade prokupac u sudovima od nekoliko hiljada litara, dovoljno malim da se klobuk vidi golim okom. Najavite se dan ranije telefonom i pitajte da li je tog dana remontaža; to je sat posla koji se gleda, a ne priča. Rajačke i Rogljevačke pivnice kod Negotina su kamena podrumska sela iz 18. i 19. veka, sa desetinama kamenih podruma zbijenih na brdu iznad sela, i u drugoj polovini oktobra iz nekih od njih se oseti vrenje već sa ulice.

U Irigu na Fruškoj gori podrum Kovačević i nekoliko manjih kuća u okolnim selima na upit puštaju da se proba isto vino iz novog i iz starog bureta, pre punjenja. To je jedina prilika da se u dva gutljaja oseti šta tačno drvo dodaje, i posle toga se etiketa sa natpisom barrique čita drugačije.

Vredi pitati i za mlado vino iz sudova krajem oktobra, mutno i još toplo od vrenja. To nije vino za kupovinu nego za razumevanje: tanin je tada sirov i grub, i posle tog gutljaja svaka čaša odleženog crnog ima smisla.

Pitanja i odgovori

kratko i konkretno
Kako se pravi crno vino?
Grožđe se ošurovi i izmulja, vri zajedno sa kožicom na 25-30°C od 5 do 21 dan, zatim se presuje, prođe malolaktičnu fermentaciju i odleži nekoliko meseci do dve godine pre punjenja.
Koliko dugo crno vino stoji na kominu?
Lako crno vino 5-7 dana, a vino za odležavanje 14-21 dan, ponekad i do 30 dana posle završenog vrenja.
Koliko vina se dobije od 100 kg grožđa?
Oko 65-72 litra crnog vina, zavisno od sorte i jačine presovanja.

Čitajte dalje

iz iste štamparije