Beograd · 43°49′NBeograd— Editorijal —‹Br. 250Ponedeljak / 16·11·202616·11·26
MODUS
Enologija · Editorijal

Lozovača kako se pravi: od komine do srca u čaši

Lozovača se pravi od onoga što vinar baci, i baš zato oprašta manje od šljive: peteljka, vazduh i jak plamen vide se u čaši.

Bakarni kazani za destilaciju u pogonu destilerije
↳ Fotografija: François Hoppet / Unsplash

Lozovača počinje kao otpad. Kad se grožđe izmulja i iscedi, u presi ostane vlažna, lepljiva pogača od pokožice, semenki i ostatka soka, i vinar je za vino gotov s njom. Za rakiju tek tada počinje posao, i to onaj koji oprašta manje od šljive: komina koja provede dva dana na vazduhu daje sirće, a komina koja zagori na dnu kazana daje rakiju koja miriše na izgorelu gumu, bez obzira na to koliko je dobro grožđe bilo.

Ukratko, kako se pravi lozovača: sveža komina se odmah sabija u bure bez vazduha, vri dve do tri nedelje na 15 do 20 stepeni, peče se u kazanu sa mešalicom ili na pari u meku od oko 25 do 30 odsto, pa se meka prepeče i odvajaju se glava, srce i patoka. Od 100 kg komine izlazi otprilike 6 do 9 litara rakije od 45 odsto. Ostatak teksta je zašto svaki od tih koraka ima baš takvu meru.

Komina ili cela kljuka: dve različite rakije

U Srbiji se pod imenom loza krije više rakija. Ona prava, klasična, peče se od komine, ostatka posle ceđenja belog grožđa, što je ista sirovina od koje Italijani prave grapu, a Dalmatinci komovicu; razliku među njima opisali smo u tekstu o grapi i komovici. Druga se peče od cele izmuljane kljuke, kad se grožđe ne cedi nego cela masa ide na vrenje. Vinjak je sasvim druga rakija, peče se od vina i lozom se ne zove.

Razlika je u prinosu i aromi. Komina belog grožđa je izgubila veći deo soka i šećera, pa daje manje rakije, ali sa izraženijom aromom pokožice, posebno kod aromatičnih sorti kao što su tamjanika i muskat. Cela kljuka daje dvostruko i više rakije, mekšu i voćniju, ali sa manje karaktera. Komina crnog grožđa je posebna priča: ona je već prevrela zajedno sa vinom, pa ima alkohol u sebi i ide u kazan odmah posle ceđenja.

SirovinaStanje pre kazanaPrinos od 100 kgKarakter
Komina belog grožđasveža, mora da prevri6 do 9 l od 45%pokožica, cvet, suvlja
Komina crnog grožđaveć prevrela uz vino6 do 9 l od 45%tamnije voće, više tanina
Cela kljukaizmuljana, mora da prevri12 do 18 l od 45%voćna, mekša
Vino (vinjak)gotovo vinozavisi od jačine vinaneutralnija, za bure

Vrenje: vazduh je neprijatelj, ne vreme

Komina belog grožđa sadrži dovoljno šećera i divljih kvasaca da prevri sama, ali je rastresita i puna vazduha. Zato prvi i najvažniji korak nije dodavanje bilo čega nego sabijanje. Komina se usipa u bure ili plastičnu kacu u slojevima i gazi ili nabija dok iz nje ne prestane da izlazi vazduh. Na vrh ide sloj folije, pa preko nje sloj peska, ilovače ili vlažne vreće, tako da gas iz vrenja može da izađe, a kiseonik ne može da uđe.

Ako komina ostane rastresita, na površini se za nekoliko dana razvijaju sirćetne bakterije i plesan. Taj gornji sloj od nekoliko centimetara se pred pečenje skida i baca; ne ide u kazan, jer je sirćetna nota u rakiji greška koja se ne ispravlja prepekom.

Vrenje na 15 do 20 stepeni traje oko dve do tri nedelje. Hladniji podrum produžava vrenje i čuva aromu, a toplota preko 25 stepeni ga ubrzava, ali isparava deo mirisa. Kraj se prepoznaje po tome što prestaje šištanje i što komina gubi slatkoću na jeziku. Posle toga ne treba čekati: prevrela komina koja stoji nedeljama, i pored dobrog zatvaranja, polako gubi kvalitet. Pečenje treba zakazati kod kazandžije unapred, jer posle berbe svi peku u isto vreme.

Pre muljanja, kod grožđa koje ide na kljuku, peteljke se skidaju. Peteljka daje gorčinu i povećava sadržaj metanola, jer je bogata pektinom iz kojeg metanol nastaje. Kod komine posle prese peteljke su često već odvojene na muljači; ako nisu, vredi ih izvući koliko se može.

Kazan: zašto komina gori i kako da ne zagori

Komina je gusta, a gusta masa na direktnom plamenu lepi se za dno. Zagorela komina daje rakiji miris pečenog šećera, gume i dima, i taj miris prolazi i kroz drugo pečenje. Postoje tri rešenja, poređana od najsigurnijeg ka najrizičnijem.

Kazan na paru ili sa duplim zidom, takozvani duplikator, greje kominu bez dodira sa plamenom. Teže se nalazi, ali je to način na koji se peče većina ozbiljnih rakija od komine. Kazan sa mešalicom ima lopatice koje se okreću ručno ili motorom i skidaju masu sa dna; to je najčešće rešenje kod dobrih seoskih kazandžija. Običan kazan traži da se komina razredi vodom, otprilike 20 do 30 litara na 100 kg, i da se loži tiho, uz neprestano mešanje dok masa ne proključa. Radi, ali je margina greške uska.

Prvo pečenje daje meku, sirovu rakiju jačine 25 do 30 odsto. Ona se peče dok iz lule ne počne da teče tečnost od oko 5 odsto; ispod toga nema smisla trošiti drva. Meka se ne pije, ona je međukorak.

Ona prava, klasična, peče se od komine , ostatka posle ceđenja belog grožđa, što je ista sirovina od koje Italijani prave grapu, a Dalmatinci komovicu; razliku među njima opisali smo u tekstu o grapi i komovici .

Prepek: glava, srce i patoka

Drugo pečenje, prepek, radi se sporo, sa tihom vatrom, i deli se na tri dela. Princip je isti kao kod šljive, a detaljno smo ga opisali u tekstu o duplom pečenju šljivovice i metanolu; ovde je važno ono što je kod loze drugačije.

Glava je prvih 1 do 2 odsto zapremine meke, oštrog mirisa na lak za nokte i rastvarač. U njoj su etil-acetat, acetaldehid i najveći deo najlakših isparljivih materija. Metanol se, suprotno raširenom mitu, ne skuplja u glavi: raspoređen je kroz ceo tok, a najviše ga ima pri kraju, u repu. Zato se protiv njega ne bori sečenjem glave nego sirovinom, bez peteljki i bez komine koja je stajala na vazduhu, i doslednim odbacivanjem patoke. Propis Evropske unije za rakiju od komine dozvoljava do 1.000 g metanola na hektolitar čistog alkohola, a to je granica do koje se ne ide namerno. Glava se baca ili koristi za čišćenje, nikad ne pije.

Srce je rakija. Prvi mlaz posle glave, jak 65 do 70 odsto, mnogi kazandžije zovu prvenac i čuvaju posebno; on nosi najviše arome i ide u mešavinu ili se pije kao retkost. Srce se hvata dok jačina mlaza ne padne na oko 45 do 50 odsto, a sve zajedno daje rakiju od oko 55 do 60 odsto, koja se kasnije razblažuje.

Patoka je rep: slab, mutnjikav mlaz koji miriše na kuvano testo i vlažnu krpu. Ne baca se, nego vraća u sledeću turu meke. Rakija u koju je ušlo previše patoke ima težak, uljast završetak koji se ne može sakriti.

Razblaživanje, odmor i čaša

Srce se razblažuje destilovanom ili omekšanom vodom, u nekoliko koraka tokom par nedelja, do 40 do 45 odsto. Tvrda česmenska voda zamuti rakiju. Posle toga lozovača se odmara najmanje tri meseca u staklu ili inoksu da se ivice zaoble; većina loze ne ide u bure, jer drvo prekrije miris pokožice zbog kojeg se uopšte pravi od komine. Kad se u lozu potopi bilje, nastaje travarica, ali i ona odležava u staklu, ne u drvetu.

Pije se na 16 do 18 stepeni, iz čaše sa užim grlom, u gutljajima. Zašto ni hladna ni naiskap, objašnjeno je u tekstu o tome kako se pije rakija. Ko peče kod kuće, pre prve ture treba da zna šta zakon dozvoljava za sopstvene potrebe, i to smo razložili u tekstu Pečenje rakije i zakon.

Skrivena mesta: gde se loza peče kad niko ne gleda

Najbolje mesto da se vidi kako se lozovača pravi nije destilerija nego seoski kazan u vinogradarskom kraju, dve do četiri nedelje posle berbe. U Aleksandrovačkoj Župi, u selima oko Aleksandrovca kao što su Rataje i Tržac, kazani u oktobru i novembru rade od jutra do mraka, a komina tamjanike daje lozu koja miriše na ružu i muskat. Pitajte u selu ko peče; gledanje je obično dozvoljeno, a proba se podrazumeva.

Na Fruškoj Gori, oko Iriga i Neština, male vinarije posle berbe peku kominu za sopstvenu lozu i prodaju je samo u podrumu, bez etikete, iz balona. Najbolja je od komine grašca i rizlinga, suva i cvetna. U Negotinskoj krajini, oko Rajca i Rogljeva, komina crnog grožđa ide u kazan istog dana kad se vino iscedi, i tamošnja loza je tamnija i punija od fruškogorske.

Jedno pravilo za sva tri kraja: lozu kupite od nekoga ko vam pokaže kazan. Ako kazan ima mešalicu ili duplo dno, a domaćin bez razmišljanja kaže koliko je glave odvojio, rakija je skoro sigurno dobra.

Pitanja i odgovori

kratko i konkretno
Kako se pravi lozovača od komine?
Sveža komina se sabije u bure bez vazduha i ostavi da vri dve do tri nedelje na 15 do 20 stepeni. Zatim se peče u meku od 25 do 30 odsto, pa se u prepeku odvajaju glava, srce i patoka.
Koliko rakije se dobije od 100 kg komine?
Od 100 kg komine belog grožđa izlazi otprilike 6 do 9 litara rakije od 45 odsto. Cela kljuka daje dvostruko i više, oko 12 do 18 litara.
Zašto komina zagori u kazanu?
Gusta komina se lepi za dno na direktnom plamenu. Rešenje je kazan na paru ili sa mešalicom, a u običnom kazanu razređivanje sa 20 do 30 litara vode na 100 kg i tiha vatra uz mešanje.

Čitajte dalje

iz iste štamparije