Prokupac od Župe do Toplice: sorta koja je čekala
Pola veka je prokupac bio vino za bokal i buriće. Danas je najbolje crno vino Srbije ono koje se najmanje trudi da liči na cabernet.
U Aleksandrovcu, krajem septembra, ulica miriše na vrenje pre nego što stignete do prvog podruma. Grožđe koje se tada bere, tamnoljubičasto, krupnih grozdova i tanke kožice, zove se prokupac — i veći deo dvadesetog veka služilo je da se od njega pravi mnogo vina, a ne dobro vino.
Ta rečenica više ne važi. Najbolji prokupac u Srbiji danas dolazi iz dva kraja, Župe oko Aleksandrovca i Toplice oko Prokuplja, i to iz podruma koji su prestali da ga teraju da bude nešto drugo. Ako tražite kratak odgovor: tražite prokupac sa niskim prinosom iz Župe ili Toplice, od malog proizvođača, star tri do šest godina od berbe, i služite ga hladnije nego što mislite. Sve ostalo u ovom tekstu objašnjava zašto.
Zašto prokupac nije mali vranac
Prokupac je stara balkanska sorta, poznata i kao rskavac i niševka, sa kasnim sazrevanjem — u Župi se bere od poslednje nedelje septembra do sredine oktobra. Grozd je velik, bobica sočna, a kožica tanka i siromašna bojom. Iz toga proizlazi sve: vino je svetlije od vranca, sa crvenom trešnjom, višnjom, šipkom i belim biberom u nosu, sa živom kiselinom i taninom koji je srednji, a ne zidan.
Druga osobina je opasnija: prokupac rađa bez stida. Pusti li se loza, daje 15 i više tona po hektaru, i tada je vino razvodnjeno, bledo i kiselo. To je prokupac iz bokala naših baba, i to je razlog njegove loše reputacije. Kada se prinos spusti na 5 do 7 tona po hektaru, ista sorta daje vino sa 13,5 do 14 procenata alkohola, gustim srednjim delom i završnicom koja traje.
Zato je rečenica koju redakcija ponavlja u svakoj vinoteci jednostavna: prokupac ne treba spasavati hrastom, treba ga spasiti od sopstvenog prinosa.
Ako vam je potrebno podsećanje kako maceracija određuje boju i tanin, prošli smo to korak po korak u tekstu o tome kako crno vino dobija boju. Prokupac je školski primer: dve nedelje na kožici daju mu strukturu, ali tamnog vina iz njega nema.
Župa ili Toplica: gde je razlika u čaši
Dva regiona su udaljena manje od sto kilometara, ali daju prepoznatljivo različit prokupac.
Župa je kotlina oko Aleksandrovca, zatvorena Kopaonikom i Željinom, sa vinogradima na 300 do 550 metara nadmorske visine. Zaklonjena je od hladnih vetrova, pa grožđe sazreva ravnomerno. Tradicija je ovde najduža — Župska berba se održava od 1963. godine, a u gradu postoji i Muzej vinarstva i vinogradarstva. Župski prokupac je obično zaobljeniji, sa više zrelog voća i mekšim taninom.
Toplica je dolina reke Toplice oko Prokuplja, otvorenija, sa brežuljcima na 250 do 450 metara i težim, glinovitijim zemljištem. Prokupac odavde je u proseku zategnutiji, sa više kiseline, oštrijim biberom i nešto zemljanim tonom. Grad i sorta dele koren imena, a crkva Svetog Prokopija iz srednjeg veka i danas stoji u gradu.
| Odlika | Župa (Aleksandrovac) | Toplica (Prokuplje) |
|---|---|---|
| Nadmorska visina vinograda | 300-550 m | 250-450 m |
| Berba | kraj septembra - sredina oktobra | kraj septembra - početak oktobra |
| Voće u čaši | zrela trešnja, šljiva | višnja, šipak, brusnica |
| Kiselina | srednja do živa | živa |
| Udaljenost od Beograda | oko 220 km, 2 h 45 min | oko 265 km, 3 h |
Od proizvođača koje redakcija redovno pije, u Župi su to vinarije Budimir i Ivanović, obe u Aleksandrovcu; u Toplici je prokupac glavna tema vinarije Doja. Etikete i berbe se menjaju iz godine u godinu, pa u vinoteci pitajte za njihov prokupac sa jednog vinograda, ne za kupažu.
Laki ili ozbiljni: dva stila, dve temperature
U radnjama danas stoje dve potpuno različite boce sa istim imenom sorte.
Laki stil je vino punjeno godinu dana posle berbe, bez hrasta ili sa kratkim prolazom kroz staro bure. Svetlo je, sočno, sa 12,5 do 13 procenata alkohola, i pije se kao što se u Burgundiji pije lakši pino ili u Bojolu gamé — ohlađeno. Na 14 stepeni ovo je vino za pljeskavicu, pečenu papriku i ribu iz reke; na sobnih 22 postaje mlako i alkoholno.
Najbolji prokupac u Srbiji danas dolazi iz dva kraja, Župe oko Aleksandrovca i Toplice oko Prokuplja, i to iz podruma koji su prestali da ga teraju da bude nešto drugo.
Ozbiljni stil dolazi iz starih vinograda i niskog prinosa, sa odležavanjem od 12 do 18 meseci u hrastu. Ovde počinje pitanje koje razdvaja vinare: novi ili stari hrast. Prokupac ima malo boje i srednji tanin, pa ga novo francusko bure od 225 litara lako pregazi — vanila, kokos i dim prekriju trešnju, i vino liči na bilo šta osim na sebe. Mi biramo prokupac iz većih i starijih buradi, od 500 litara naviše, ili iz betona; tu sorta ostaje prepoznatljiva, a vino dobija zaobljenost bez šminke.
| Stil | Alkohol | Hrast | Temperatura serviranja | Kada otvoriti |
|---|---|---|---|---|
| Laki, mladi | 12,5-13% | bez ili staro bure | 13-15 °C | 1-2 godine od berbe |
| Srednji, jedan vinograd | 13-13,5% | veliko staro bure, 6-12 meseci | 15-16 °C | 2-5 godina |
| Ozbiljni, odležani | 13,5-14,5% | 12-18 meseci | 16-17 °C | 4-8 godina |
Praktično: bocu iz ormana stavite u frižider 30 minuta pre otvaranja za laki stil, 15 minuta za ozbiljan; odležani stil pre toga odstoji 30 minuta u dekanteru. Prokupac koji se otvori topao gubi upravo ono zbog čega ga uopšte kupujete — kiselinu i voće.
Koje berbe i kako ih prepoznati na polici
Prokupac nije vino za dvadeset godina podruma. Ozbiljni primerci najbolji su između četvrte i osme godine od berbe; posle toga voće bledi brže nego što tanin mekša. Mladi stil kupujte uvek najnoviji.
Tople godine, u kojima je septembar bio suv, daju puniji i alkoholniji prokupac, ali i rizik od kuvanog, džemastog voća iznad 14,5 procenata. Hladnije i kišnije godine daju tanje vino kod nemarnih proizvođača, a najelegantnije kod dobrih. Zato je ime vinarije na etiketi pouzdaniji podatak od godine.
Tri znaka da je boca ozbiljna: na etiketi stoji ime vinograda ili potesa, alkohol je 13 do 14 procenata, a cena u vinoteci je između 1.500 i 3.500 dinara. Prokupac ispod 800 dinara je gotovo uvek onaj iz bokala. Ako je šira slika srpskih crnih sorti ono što vam treba, uporedili smo i vranac i kratošiju — sorte sa dvostruko više boje i sasvim drugim taninom.
Za stolom: uz šta prokupac pobeđuje
Živa kiselina i srednji tanin čine prokupac jednim od najpraktičnijih vina uz srpsku kuhinju. Probali smo ga uz sve, i pravilo je jasno: uz mast i dim prokupac pobeđuje, uz slatko i uz ljuto gubi.
- Roštilj: pljeskavica, ćevapi, vešalica — kiselina seče mast bolje nego tanični vranac.
- Prebranac i pasulj sa suvim mesom: laki prokupac na 14 stepeni.
- Sarma i podvarak: kiselo kupus i kiselo vino idu zajedno bez svađe.
- Divljač i patka: ozbiljni, odležani stil, 16 stepeni.
U julu smo prokupac pili i ohlađen na terasi, kao osnovu za domaće letnje aperitive. Sorta to podnosi bolje od gotovo svakog crnog vina u regionu.
Na izvoru: prokupac pre hrasta
Najbolji trenutak za Župu je Župska berba, poslednjeg vikenda septembra, ali i jedan vikend kasnije, kad se gužva raziđe, a vrenje u podrumima tek zahukta. Tada vinari imaju vremena da vam iz bureta sipaju prošlogodišnji prokupac koji još nije flaširan — to je jedini način da čujete kako vino zvuči pre hrasta.
U Aleksandrovcu počnite od Muzeja vinarstva i vinogradarstva, pa idite uzbrdo ka selima Stubal i Tržac, gde su stari vinogradi sa čokotima od 40 i više godina. Put od Kruševca do Aleksandrovca je 27 kilometara.
U Toplici, iz Prokuplja idite ka Kuršumliji i skrenite u sela na brdima severno od reke. Izbor podruma otvorenih za posetu ovde je manji nego u Župi, pa posetu vinariji Doja dogovorite telefonom unapred. Porodične podrume po selima nismo obišli sistematski i zato ih ne imenujemo.
Ako imate jedan dan: jutro u Aleksandrovcu, ručak u Kruševcu, veče u Prokuplju. To je oko 90 kilometara između dva regiona i najkraći put da u istom danu probate obe strane iste sorte.
Pitanja i odgovori
kratko i konkretno- Koji je najbolji prokupac u Srbiji?
- Najbolji prokupac dolazi iz Župe i Toplice, od malih proizvođača sa niskim prinosom, star 3 do 6 godina od berbe. U Župi pogledajte vinarije Budimir i Ivanović, u Toplici vinariju Doja.
- Na kojoj temperaturi se služi prokupac?
- Mladi prokupac bez hrasta služi se na 13-15 stepeni, a odležani iz hrasta na 16-17 stepeni. Na sobnoj temperaturi od 22 stepena gubi kiselinu i voće.
- Uz koju hranu ide prokupac?
- Uz roštilj, prebranac, sarmu i podvarak ide laki prokupac, a uz divljač i patku odležani. Ne ide uz ljuta i slatka jela.