Špricer: smederevka, sifon i dva decilitra istine
Skupo vino u špriceru je bačen novac, a kisela voda iz flaše je greška koju čujete u čaši: soda nema so, mineralna ima.
Najskuplja greška u špriceru je najjeftinija stvar na stolu: flaša kisele mineralne vode umesto sifona. Natrijum-bikarbonat iz mineralne vode obara kiselinu vina, so ostaje na jeziku, i ono što je trebalo da bude oštro i suvo pretvara se u nešto mlako i blago slano, bez obzira na to koliko je vino bilo dobro.
Belo vino za špricer treba da bude suvo, kiselo, bez hrasta, sa 11 do 12,5 odsto alkohola i cenom do 800 dinara po boci. U Srbiji to znači smederevku ili grašac (italijanski rizling), a u nuždi i jednostavan sauvignon blanc. Sve što je skupo, aromatično ili odležalo u buretu u špriceru se gubi ili se svađa sa sodom.
Zašto smederevka, a ne vino koje inače pijete
Soda razblažuje sve: alkohol, aromu, telo. Jedino što preživi razblaživanje jeste kiselina, a mehurići je još pojačaju, jer ugljen-dioksid u vodi pravi slabu ugljenu kiselinu. Zato vino za špricer treba da ima više kiseline nego što bi vam prijalo da ga pijete samo. Smederevka sa Dunava i grašac sa Fruške gore to imaju po prirodi sorte; o tome kako se ta kiselina čuva u podrumu pisali smo u tekstu belo vino od grožđa do čaše.
Chardonnay iz hrasta u špriceru miriše na mokro drvo. Tamjanika i muskati postanu parfem razblažen vodom. Prema MODUS probi na terasi u Sremskim Karlovcima, smederevka od 450 dinara po litru dala je čistiji špricer od sauvignona od 1.400 dinara, jer je sauvignonu soda odnela upravo ono za šta je plaćen.
Soda, kisela voda i šta je zapravo sifon
Soda je voda i ugljen-dioksid, ništa više. Iz sifon-boce izlazi pod pritiskom, sa sitnim i jakim mehurom, i ne donosi nikakav ukus. Kisela mineralna voda nosi minerale, od kojih je bikarbonat glavni problem: neutrališe deo kiseline i ostavlja slankast završetak. Ako sifona nema, uzmite najblažu gaziranu vodu sa najmanje rastvorenih minerala na etiketi, ne onu koju pijete posle roštilja.
Redosled je bitan: prvo vino, pa soda pravo u vino, iz visine od nekoliko centimetara. Mešanje kašikom ubija mehur. Led ne treba ako su oba sastojka hladna; kocka leda je dodatna voda koja stiže kasnije i niotkuda.
Belo vino za špricer treba da bude suvo, kiselo, bez hrasta, sa 11 do 12,5 odsto alkohola i cenom do 800 dinara po boci.
Kratki, dugi i hausmajstor
Kafane se oko ovih mera ne slažu potpuno, naročito oko hausmajstora, ali vojvođanska šema koju smo najčešće sretali izgleda ovako:
| Naziv | Vino | Soda | Približno alkohola |
|---|---|---|---|
| Kratki špricer | 2 dl | 1 dl | oko 8% |
| Gemišt (1:1) | 1 dl | 1 dl | oko 6% |
| Dugi špricer | 1 dl | 2 dl | oko 4% |
| Hausmajstor | 3 dl | 2 dl | oko 7% |
Dugi špricer ima oko 9 grama alkohola i otprilike 70 kalorija, što je razlog zašto se na slavama i letnjim terasama pije satima. Kratki je za stolom uz jelo; dugi je za razgovor. Ako vas zanima ista logika sa penušavcem i aperolom, ona je u tekstu penušavo za aperol.
Temperatura i čaša
Vino na 8 stepeni, soda iz frižidera na 4 do 6. Topla soda brže gubi gas i špricer je mlak posle pet minuta. Čaša od 3 dl sa drškom drži piće hladnim duže od debelog kafanskog čokanja koje se greje od dlana. Ista pravila o hladnjaku i kofi leda koja važe za vino samo važe i ovde, opisali smo ih u tekstu belo vino leti.
Špricer nije način da se popravi loše vino. Vino koje je kiselo kao sirće ili oksidisalo ostaje to i sa sodom, samo u većoj čaši.
Pitanja i odgovori
kratko i konkretno- Koje belo vino je najbolje za špricer?
- Suvo, kiselo belo vino bez hrasta, 11-12,5% alkohola: smederevka ili grašac. Skupa i aromatična vina se u sodi gube.
- Da li se špricer pravi sa kiselom vodom ili sodom?
- Sa sodom iz sifona. Kisela mineralna voda ima bikarbonat koji obara kiselinu vina i ostavlja slankast ukus.
- Koji je odnos za kratki i dugi špricer?
- Kratki je 2 dl vina i 1 dl sode, dugi je 1 dl vina i 2 dl sode. Gemišt je pola-pola.