Sarma od fila do slave: pirinač je mera, vatra je sat
Sarma koja se raspadne u loncu nije propala zbog kupusa nego zbog pirinča: sto grama na kilo mesa, ni zrno više.
Sarma podgrejana sutradan bolja je od one koja je prvi put skinuta sa šporeta, i za to postoji razlog: preko noći se kiselina kupusa povuče u fil, a želatin iz suvih rebara zgusne sos koji nijedna zaprška ne može da napravi za sat. Zato se sarma za slavu kuva dan ranije, a svako ko je kuva istog jutra to vidi po tanjiru.
Ceo postupak stane u jednu rečenicu: sarma se pravi od kiselog kupusa, fila od pola junećeg i pola svinjskog mlevenog mesa sa 100 grama pirinča i 200 grama luka na kilogram mesa, savija se čvrsto u listove bez debelog rebra, slaže u lonac sa suvim mesom između redova, naliva vodom do vrha i krčka tri do četiri sata na najtišoj vatri ili tri sata u rerni na 160 stepeni.
Kupus je pola posla, i on je već odrađen u oktobru
Ko je pratio sezonu, glavice su već u buretu — kako se kupus za sarmu kiseli u oktobru opisali smo detaljno, i to je tekst koji se čita pre ovog. Za sarmu u novembru i decembru važi jedno: list mora biti kiseo, savitljiv i ne preslan. Ako je preslan, glavica se pre razlistavanja potopi na sat-dva u hladnu vodu, a fil se onda soli skoro nimalo.
Debelo rebro lista se ne seče potpuno nego tanji nožem, horizontalno, dok ne bude debelo koliko i ostatak lista. Odsečeno rebro završi u loncu kao krevet za sarme. Glavica od dva i po kilograma daje 15 do 20 upotrebljivih listova; spoljni, ispucali listovi i oni najsitniji iz srca idu seckani na dno i između redova.
Fil: zašto se sarma raspada, a zašto je tvrda
Dve najčešće greške su suprotne i obe dolaze od pirinča. Previše pirinča — sarma nabubri, list pukne, i u loncu ostanu kupus i kaša. Premalo — fil se stegne u ćuftu koja je tvrda i suva. Sirovi pirinač upija oko dva puta svoju težinu, i sto grama na kilo mesa je tačka u kojoj fil ostaje sočan, a list ceo.
| Sastojak | Na 1 kg mesa (22-26 sarmi) | Zašto |
|---|---|---|
| Mleveno meso, pola juneće, pola svinjsko | 1 kg, sa 20-25 % masti | Junetina daje ukus, svinjetina mast koja drži fil sočnim |
| Pirinač, okrugli ili srednje zrno | 100 g, sirov, opran | Upija sok mesa i kupusa, ne sme više |
| Crni luk | 200 g, sitno seckan, propržen na masti 10 minuta | Sirov luk u filu ostaje oštar i posle četiri sata |
| Aleva paprika, slatka | 1 puna kašika | Boja i dubina, ljuta po ukusu |
| Biber, so | 1 kašičica bibera, so tek posle probe kupusa | Kupus i suvo meso donose so |
Luk se prži na svinjskoj masti — ako je ostala posle čvaraka, tim bolje, a kako se čvarci i mast dobijaju iz istog kotlića objasnili smo nedavno. Fil se mesi rukom pet minuta, dok se ne zalepi za dlan, i odmara pola sata u frižideru pre savijanja. Jaje nije potrebno; kad je odnos tačan, fil se drži sam.
Savijanje, ređanje, vatra
Na list ide kašika fila od 50 do 60 grama, na deo bliže dršci. Prvo se presavije donji deo, pa bočne strane ka sredini, pa se mota ka vrhu lista, čvrsto ali bez gnječenja. Kraj se ne vezuje i ne bode čačkalicom: sarma koja je dobro zbijena u loncu drži se uz susetke. Ko savija prvi put, uzme manje fila nego što misli — sarma od 60 grama postaje sarma od 80 posle kuvanja.
Red je uvek isti: na dno seckani kupus i odsečena rebra, zatim sarme gusto, „kao cigle", sa šavom nadole. Između redova idu suva rebra, komadi slanine ili suvog vrata — oko 300 grama na kilo mesa — i lovorov list. Sve se naliva hladnom vodom, ili vodom pomešanom sa malo rasola, dok tečnost ne pokrije gornji red za prst. Odozgo se stavi okrenuti tanjir koji pritiska sarme da ne isplivaju.
Prvih pola sata vatra je srednja, dok ne provri; posle toga najtiša moguća, da se površina tek povremeno pomeri. Sarma se ne meša, nego se lonac povremeno protrese za ručke. Posle tri sata sarma je gotova, posle četiri je dobra. U rerni je sigurnije: zemljani ili liveni lonac sa poklopcem, 160 stepeni, tri sata, bez gledanja.
Uz sarmu ne ide teško crno. Masnoća suvog mesa i kiselina kupusa traže belo sa kiselinom: rajnski rizling sa Fruške gore, ohlađen na 10-11 stepeni, ili graševina ako je sarma bez zaprške; od crnih samo mlad, lagan prokupac na 14-15 stepeni.
Ko je pratio sezonu, glavice su već u buretu — kako se kupus za sarmu kiseli u oktobru opisali smo detaljno, i to je tekst koji se čita pre ovog.
Zaprška je stvar kuće. Ako je ima: kašika masti, kašika brašna i ravna kašičica aleve paprike, propržene minut i razmućene sa malo soka iz lonca, sipane preko sarmi pola sata pred kraj. Ako je nema, sos je bistriji i kiseliji, i u mnogim kućama se sarma tako i pravi.
Sarma za slavu: računica za 30 osoba
Jesenje slave padaju jedna za drugom: Sveti Luka 31. oktobra, Mitrovdan 8. novembra, Aranđelovdan 21. novembra. Od 28. novembra počinje Božićni post, pa je slava kao Nikoljdan, 19. decembra, posna — i sarma se tada pravi sa pirinčem, pečurkama i prženim lukom, bez mesa, na ulju.
| Broj gostiju | Sarmi | Mleveno meso | Glavica kupusa | Suvo meso | Lonac |
|---|---|---|---|---|---|
| 10 | 35-40 | 1,5 kg | 2-3 | 0,5 kg | 10 l |
| 20 | 70-80 | 3 kg | 4-5 | 1 kg | 20 l |
| 30 | 100-110 | 4,5-5 kg | 6-7 | 1,5 kg | dva lonca od 15 l |
Računa se tri do četiri sarme po osobi, jer sarma na slavi dolazi posle supe, predjela i pre pečenja. Za trideset ljudi bolja su dva lonca od 15 litara nego jedan od 30: u velikom loncu donji red se raskuva dok gornji dođe do temperature, a dva lonca staju u dve rerne ili na dve ringle. Kuva se dan ranije, hladi na balkonu ili u hladnoj ostavi do 4 stepena, i drugi dan podgreva sat vremena na tihoj vatri.
Glina, Futog, rasol i podvarak
Zemljani lonac iz Zlakuse. Selo kod Užica gde se lončarija još uvek pravi ručno, od gline i kalcita, na točku koji se okreće rukom. Sarma u takvom loncu, u rerni ili na furuni, krčka ravnomernije od bilo kakvog inoksa jer glina greje sa svih strana. Novi lonac se pre prve upotrebe pere i natapa vodom, da ne pukne.
Futoški kupus nosi geografsku oznaku porekla i ima tanak, nežan list koji se lako savija — kad se kupuje glavica za kiseljenje, ovo je ime koje se traži.
Rasol se ne baca. Slana, kisela tečnost iz bureta, pola-pola sa hladnom vodom, jutro posle slave vraća so i tečnost koje je noć odnela. Kašika-dve istog rasola u lonac popravlja sarmu koja je posle podgrevanja ispala tupa.
Ostatak kupusa je podvarak. Seckani kupus koji nije stao u sarme, sa ćurkom ili svinjskim plećkama, u rerni na 180 stepeni dva sata — drugo jelo istog bureta, za nedelju posle slave.
A onima koji vole da probaju razliku: jednom napravite pola lonca sa zaprškom i pola bez, i dajte gostima da biraju — za stolom od deset ljudi odluka skoro nikad nije jednoglasna, a sledeće godine znate koji lonac da pravite duplo.
Pitanja i odgovori
kratko i konkretno- Kako se pravi sarma?
- Fil od 1 kg mlevenog mesa, 100 g pirinča i 200 g prženog luka savija se u listove kiselog kupusa, slaže sa suvim mesom, naliva vodom i krčka 3-4 sata na tihoj vatri.
- Koliko sarmi treba za 30 osoba?
- Oko 100-110 sarmi, odnosno 4,5-5 kg mlevenog mesa, 6-7 glavica kiselog kupusa i 1,5 kg suvog mesa, najbolje u dva lonca od 15 litara.
- Zašto se sarma raspada?
- Najčešće zbog previše pirinča, koji nabubri i pocepa list, i zbog jake vatre. Mera je 100 g pirinča na kilogram mesa i jedva primetno krčkanje.