Jagnjetina u rerni: plećka, 160 stepeni i tri sata
Jesenje jagnje nije prolećno, i ko ga peče po prolećnom receptu, dobija meso koje se žvaće umesto da pada sa kosti.
Oktobarsko jagnje ima pet do šest meseci i dvadesetak kila žive mere, dvaput više od uskršnjeg, i to se oseti na viljušci: meso je tamnije, masnoća žuća, a vezivnog tkiva ima toliko da sat i po na 200 stepeni ostavlja žilavu plećku i suv but. Zato jesenja jagnjetina u rerni ide sporo — 160 °C, tri sata, pod folijom — pa tek na kraju kratko na jaku vatru zbog korice.
Koji deo, i zašto plećka pobeđuje but
Za rernu biramo plećku: ima više masti i vezivnog tkiva, a upravo se to posle tri sata pretvori u želatin koji meso drži sočnim. But je lepši na tanjiru i lakše se seče, ali je posniji i brže se osuši; ako je but, onda sa kosti i ne lakši od 1,8 kilograma. Rebra i vrat daju najviše ukusa, ali malo mesa — idu kao dodatak u istu tepsiju, ne kao glavni komad.
| Deo | Težina za 4 osobe | Pod folijom na 160 °C | Rezultat |
|---|---|---|---|
| Plećka sa kosti | 2-2,5 kg | 3 sata | pada sa kosti |
| But sa kosti | 2-2,5 kg | 2,5 sata | seče se na šnite |
| Rebra i vrat | 1 kg kao dodatak | 2,5-3 sata | za glodanje |
Prema MODUS merenju sa domaćim termometrom, plećka je gotova kad unutrašnja temperatura uz kost dostigne 88-90 °C. Na 70 stepeni je tehnički pečena, ali vezivo se još nije otopilo i meso je gumasto.
Noć ranije so, pa folija, pa krompir
Meso se soli veče pre, oko 15 grama krupne soli po kilogramu, i ostavi nepokriveno u frižideru. So za dvanaest sati uđe do kosti, a površina se osuši, što kasnije daje koricu. Sat pre pečenja meso izlazi iz frižidera; hladno meso u rerni prve pola sata samo se zagreva.
U tepsiju ide dva deci vode, dva-tri čena belog luka u ljusci i grančica ruzmarina, meso preko, a tepsija se zatvori folijom dvaput preklopljenom na ivicama. Para pod folijom je cela tajna: meso se tri sata kuva u sopstvenoj masti i ne gubi vlagu.
Za rernu biramo plećku : ima više masti i vezivnog tkiva, a upravo se to posle tri sata pretvori u želatin koji meso drži sočnim.
Krompir ne ide od početka, jer za tri sata postane kaša. Posle sat i po skida se folija, meso se podigne, ispod se rasporedi kilogram krompira isečenog na četvrtine, preliven onim što se skupilo u tepsiji, i meso se vrati preko. Folija nazad, još sat i po. Krompir tako upija mast i sok koji kaplju sa mesa, ali zadrži oblik.
Poslednjih 30 minuta folija se skida, rerna ide na 210 °C, i meso se jednom prelije sokom iz tepsije. Kad koža zapucketa i porumeni, meso izlazi i odmara 15 minuta pod labavo prebačenom folijom. Ko ga seče odmah, ostavi pola soka na dasci.
Jagnjetina pod sačem je druga priča, sa žarom odozgo i drugim vremenima; nju smo rastavili u vodiču za sač. Rerna je manje romantična, ali je ponovljiva, a to je u nedelju u podne vrednije.
Uz tepsiju ide crno vino sa dovoljno tanina da preseče masnoću. Naš izbor je i dalje vranac, iz razloga koje smo opisali u tekstu o vrancu uz jagnjeće: kiselost i tamno voće na 16-17 stepeni nose jesenje jagnje bolje od bilo čega laganijeg.
Pitanja i odgovori
kratko i konkretno- Koliko se peče jagnjetina u rerni?
- Plećka od 2-2,5 kg oko 3 sata na 160 °C pod folijom, pa 30 minuta bez folije na 210 °C. But sa kosti 2,5 sata pod folijom.
- Koji deo jagnjetine je najbolji za rernu?
- Plećka, jer ima više masti i vezivnog tkiva koje se posle 3 sata pretvori u želatin. But je posniji i lakše se osuši.
- Kada se stavlja krompir ispod jagnjetine?
- Posle sat i po pečenja, ispod mesa, pa još sat pod folijom i 30 minuta bez nje. Od početka se raspadne.