Maslinovo ulje sme na tiganj - mit je da ne sme
Tačka dima ekstra devičanskog maslinovog ulja je viša nego što piše u polovini kuvarskih tekstova - problem je negde drugde.
Sipate suncokretovo ulje umesto ekstra devičanskog jer vam je neko rekao da dobro maslinovo ulje ne sme na vatru - a onda upravo to jeftinije ulje počne da se dimi prvo, dok bi ono skuplje, tamnozeleno u kojem ste oklevali da pržite, izdržalo i dvadesetak stepeni više. Tačka dima ekstra devičanskog je 190-210°C, iznad temperature na kojoj se normalno prži povrće ili meso u tiganju (obično 160-180°C) - mit da ne sme na vatru ne drži vodu kad se pogledaju brojke.
Odakle dolazi zabuna
Zabuna je nastala iz poređenja sa rafinisanim uljima (suncokretovo, repičino) koja imaju tačku dima 220-230°C i reklamiraju se kao "sigurnija" za prženje - to jeste tačno za duboko prženje na 200°C i više, gde ekstra devičansko zaista počinje da gubi stabilnost pre nego rafinisano. Ali za normalno prženje na tiganju, pirjanje i pečenje u rerni do 200°C, ekstra devičansko maslinovo ulje ostaje potpuno bezbedno, a dodatno ima prednost koju rafinisano ulje nema: prirodne antioksidanse (polifenole) koji ga delimično štite od oksidacije čak i pri toploti.
Ono što stvarno pravi problem nije samo temperatura nego kvalitet i starost ulja - staro ili loše skladišteno ulje, izloženo svetlu i toploti mesecima, ima nižu tačku dima od svežeg bez obzira na deklaraciju, i upravo to ulje počinje da puši i gorči na temperaturama koje bi sveže ulje lako podnelo. Za više o tome kako se procenjuje sveže, kvalitetno maslinovo ulje uopšte, vredi pogledati i tekst o degustaciji na kašiku, gde gorčina i oštrina u grlu zapravo znače svežinu, ne manu.
Kada birati rafinisano umesto ekstra devičanskog
Za duboko prženje (friture) na 180-200°C tokom više minuta, gde ulje ostaje na vatri dugo i ponovo se koristi, rafinisano maslinovo ulje ili druga rafinisana ulja su praktičniji i jeftiniji izbor - ekstra devičansko na toj temperaturi i dužini izlaganja gubi većinu suptilnih aroma koje ga čine posebnim, pa se taj trošak jednostavno ne isplati. Za brzo prženje na tiganju (povrće, riba, meso), pirjanje, pečenje testa u rerni do 200°C i sve hladne primene (salate, umaci, finalni preliv), ekstra devičansko ulje ostaje i bezbedniji i ukusniji izbor.
Praktično pravilo za kuhinju: ulje koje se dimi vidljivo i menja miris u oštar, zagoreo je već predaleko otišlo bez obzira na deklarisanu tačku dima - vizuelni i mirisni signal je pouzdaniji od brojke na etiketi, jer ta brojka zavisi od svežine flaše koju kupac ne može da proveri instrumentom kod kuće.
Za više o tome kako se procenjuje sveže, kvalitetno maslinovo ulje uopšte, vredi pogledati i tekst o degustaciji na kašiku , gde gorčina i oštrina u grlu zapravo znače svežinu, ne manu.
Kako sačuvati kvalitet ulja koje već imate
Tamna staklena ili metalna flaša, dalje od šporeta i direktne sunčeve svetlosti, čuva ulje do 18-24 meseca od datuma berbe naznačenog na etiketi (ne od datuma kupovine, koji često kasni mesecima za berbom). Otvorena flaša gubi kvalitet brže, pa je najbolje trošiti otvoreno ulje u roku od dva do tri meseca, posebno ako se ostavlja pored šporeta gde toplota ubrzava oksidaciju čak i kad flaša nije direktno na vatri.
Kiselost i klasa ulja - šta zapravo piše na etiketi
Kiselost ekstra devičanskog ulja mora biti ispod 0.8% (izraženo kao oleinska kiselina), dok obično devičansko ulje ide do 2% - niža kiselost obično prati i viši sadržaj polifenola i, u praksi, blago višu tačku dima, jer manje slobodnih masnih kiselina znači stabilniju strukturu na toploti. Rafinisano maslinovo ulje, dobijeno hemijskim ili toplotnim prečišćavanjem ulja koje nije prošlo kvalifikaciju za devičansko, ima kiselost blizu nule ali i skoro nikakvu aromu, pa se u kuhinji koristi isključivo zbog neutralnosti i više tačke dima, ne zbog ukusa.
Mešavina (blend) devičanskog i rafinisanog ulja, često označena samo kao maslinovo ulje bez prefiksa ekstra ili devičansko, je kompromisno rešenje za svakodnevno prženje - jeftinija od čistog ekstra devičanskog, ali i dalje bolja od potpuno neutralnih biljnih ulja po sadržaju zdravih masnih kiselina. Za salate i hladne primene ovakva mešavina ipak nema smisla, jer upravo tu se najviše oseti odsustvo arome koju bi dalo pravo ekstra devičansko ulje.
Pitanja i odgovori
kratko i konkretno- Da li ekstra devičansko maslinovo ulje sme na tiganj?
- Da - tačka dima mu je 190-210°C, što je iznad temperature normalnog prženja od 160-180°C. Mit da ne sme na vatru potiče od poređenja sa dubokim prženjem preko 200°C.
- Koja je tačka dima maslinovog ulja?
- Ekstra devičansko ima tačku dima 190-210°C u zavisnosti od kiselosti i svežine; rafinisano maslinovo ulje ide do 220-230°C, ali gubi polifenole koje ekstra devičansko zadržava.
- Koliko dugo se čuva otvoreno maslinovo ulje?
- Najbolje ga je potrošiti u roku od dva do tri meseca od otvaranja, čuvano u tamnoj flaši dalje od toplote i svetlosti - neotvoreno traje 18-24 meseca od datuma berbe.