Čokolada za kuvanje nije ista kao ona za jelo
Tabla koju jedete za stolom i ona koju topite u šerpi imaju različit posao - pomešajte ih i mus se razdvoji, a torta ne veže.
Rastopite tablu za jelo u vrućoj čokoladnoj kremi i posle par minuta na tanjiru ostaje mastan sloj odvojen od tečnosti - kuvarska čokolada ne radi to, jer ima drugačiji odnos kakao putera i emulgatora, napravljen baš da izdrži toplotu, mešanje i dodavanje drugih tečnosti bez razdvajanja.
Procenat kakaa menja recept, ne samo ukus
Za klasičnu čokoladnu tortu ili brauni najbolje prolazi čokolada sa 60-65% kakaovih delova - dovoljno gorka da izbalansira šećer iz testa, ali još uvek dovoljno bogata kakao puterom da drži vlažnu strukturu. Za mus, gde je čokolada glavni ukus bez peciva da ga ublaži, ide se na 55-60%, jer preko 70% mus pretvara u gorku, gustu masu koja se teško vezuje sa umućenom pavlakom.
Topli napitak trpi najviše slobode - 40-50% mlečne ili 65-70% tamne, zavisno od toga da li se pije kao desert ili kao gusti evropski hot chocolate gde kašika treba da stoji. Pravilo je jednostavno: što je recept slađi sam po sebi (kolač, keks), to čokolada sme da bude gorča; što je čokolada glavna zvezda (mus, ganache), to procenat mora biti umereniji da tekstura ostane glatka. Za dublju priču o tome kako procenat i poreklo zrna uopšte nastaju, pogledajte kako se čokolada pravi od zrna do table - fermentacija i prženje određuju kiselost koju kasnije osećate i u kolaču.
Zašto kuvarska čokolada ne mora da bude temperirana
Čokolada za jelo se temperira da bi pucala i sijala na sobnoj temperaturi - kristal V je taj koji to obezbeđuje. Kuvarska čokolada se topi, meša sa maslacem, jajima ili pavlakom i peče ili hladi u kalupu, pa taj kristalni oblik nikad ne ostaje netaknut do kraja procesa; zato nema smisla plaćati premium za temperiranu tablu kad ide u testo. Ono što jeste bitno je sadržaj kakao putera - table namenjene kuvanju imaju ga više (obično 30-35%) upravo zato da recept ostane kremast posle topljenja, dok jevtinije varijante taj deo zamenjuju biljnom mašću koja se u vrućem testu razdvaja.
Kad recept traži rastapanje na pari (bain-marie), temperatura vode ispod činije ne sme da ključa - čokolada koja pređe 45-50 stepeni počinje da se steže i grudva čim dodirne i kap vode. Ako se to desi, dodavanje kašike ključale vode (ne hladne) i brzo mešanje ume da vrati glatku teksturu, ali bolje je unapred obrisati svu vlagu sa posuđa i kašike pre nego što čokolada uopšte krene na vatru.
Za klasičnu čokoladnu tortu ili brauni najbolje prolazi čokolada sa 60-65% kakaovih delova - dovoljno gorka da izbalansira šećer iz testa, ali još uvek dovoljno bogata kakao puterom da drži vlažnu strukturu.
Chips protiv table - zašto se ne tope isto
Čokoladni chips-evi (mrvice za kolačiće) namerno sadrže manje kakao putera i dodate stabilizatore koji im pomažu da zadrže oblik kapljice i posle pečenja na 180°C - zato se sporije i teže tope u glatku masu nego seckana tabla, i loš su izbor kad recept traži rastapanje za preliv ili ganache. Za sve što traži glatko topljenje (preliv, mus, ganache, umakanje), bolji izbor je čokolada u obliku pelet (callets) ili obična tabla iseckana nožem, jer nema tih dodatih stabilizatora.
Profesionalna, takozvana couverture čokolada ide korak dalje od običnih kuvarskih tabli - sadrži najmanje 31% kakao putera po definiciji, što joj daje tečniju konzistenciju na 40-45°C i tanji, elegantniji sloj kad se njome preliva voće ili prazi kalup za praline. Amaterski kuvari je ređe koriste jer je skuplja i teže se nabavlja u malim količinama, ali za goste koji prime ručno rađene praline razlika u sjaju i tankoći sloja je odmah vidljiva.
Kakao prah nije zamena jedan-za-jedan
Nesladeni kakao prah (holandski, alkalizovan) ima blažu, tamniju notu i koristi se u receptima sa sodom bikarbonom; prirodni, neabalkalizovan kakao je kiseliji i traži bejking prašak da neutrališe tu kiselost. Zamena jedne table čokolade sa kakao prahom traži i dodavanje masti - otprilike tri kašike kakaa i jedna kašika putopiva masti (puter ili ulje) za svakih 30 grama čokolade koja nedostaje, inače testo ostaje suvo jer je izgubilo kakao puter koji je tabla nosila.
Pitanja i odgovori
kratko i konkretno- Koja čokolada je najbolja za kuvanje?
- Ona sa najmanje 30% kakao putera i bez biljne masti u sastojcima - obično deklarisana kao kuvarska ili baking čokolada, sa 55-65% kakaovih delova za većinu recepata.
- Da li čokolada za kuvanje mora da se temperira?
- Ne. Temperiranje je bitno samo kad čokolada ostaje netaknuta na sobnoj temperaturi (tabla, praline); u pečenju ili musu kristalna struktura se svakako menja pečenjem ili hlađenjem u kalupu.
- Zašto se čokolada zgrudva kad se topi?
- Skoro uvek zbog kapi vode koja dospe u rastopljenu masu ili previsoke temperature na pari - dodavanje kašike ključale vode uz brzo mešanje ume da vrati glatku teksturu.